Inačica od 7. srpnja 2015. u 14:51 uredi Prof saxx (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 24.018 edits Nema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 7. srpnja 2015. u 16:45 uredi ukloni ovu izmjenu Prof saxx (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 24.018 edits mNema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 67: }} '''Champagne''' je povijesna pokrajina na sjeveroistoku [[Francuska\|Francuske]], najpoznatija po proizvodnji [[Šampanjac\|pjenušavog bijelog vina]] koje nosi ime po ovoj pokrajini. Najznačajniji gradovi su: [[Troyes]], [[Reims]] i [[Épernay]], a njen zapadni rub je tek oko 160 km istočno od [[Pariz]]a. Većina ove pokrajine je dio današnje francuske administrativne [[Pokrajine Francuske\|pokrajine]] [[Champagne-Ardenne]], kome pripadaju četiri [[Francuski departmani\|departmana]]: [[Aube (departman)\|Aube]], [[Ardennes (departman)\|Ardennes]], [[Haute-Marne]] i [[Marne (departman)\|Marne]]. [[Datoteka:Carte_de_la_Champagne.svg\|mini\|lijevo\|<center>Champagne u granicama iz 17. st. s današnjim departmanima i općinama]] ==Povijest== Povijest ove regije seže još od doba antike. U [[Rimsko Carstvo\|rimsko doba]], grad [[Reims]] ([[latinski]]: ''Durocortorum'') je bio raskrižje putova i najnaseljeniji grad sjeverno od [[Rim]]a. Naziv ''Champagne'' dolazi od [[latinski jezik\|latinskog]] ''Campania'' i iz sličnosti između brežuljaka pokrajine i talijanske pokrajine [[Campania]] koja se nalazi južno od Rima. Još od [[496]]. godine, kada je u [[Reims]]u kršten [[Clovis ~~Prvi~~I.]], u tom gradu su se krunili kraljevi Francuske. Od 10. st. Champagne je postala posjed francuskih kraljeva, i to zahvaljujući braku Jovane od Šampanje i Filipa od Francuske. Pokrajina Champagne je osnovana 1065. u blizini grada [[Provins]] i sastojala se od različitih županija bivšeg kraljevstva [[Austrazija\|Austrazije]]. Od tada joj vladaju knezovi Champagne. Nekoliko vojvoda Champagne su bili i francuski kraljevi pa čak i neki od njih kralj Francuske i [[Kraljevina Navara\|Navarre]] ([[Theobald IV. od Champagne]]). Vojvode od Champagne su smatrane visokim francuskim plemstvom. God. [[1285]]. kraljem je postao [[Filip IV., kralj Francuske\|Filip IV. Lijepi]] i do njegove smrti [[1314]]. Champagne je imala autonomiju, a onda ju je njegov sin [[Luj X., kralj Francuske\|Luj X.]] definitivno priključio Francuskoj. U [[gotika\|kasnom srednjem vijeku]] pokrajina je postala slavna po svojim sajmovima koji su bili vrlo važni u gospodarstvu zapadnih društava. Viteška romantika je također nastala u županiji Champagne u djelima poznatog pisca [[Chrétien de Troyes\|Chrétiena de Troyesa]] koji je opjevao „Priče Okruglog stola” i [[Kralj Arthur\|Arturove legende]]. [[Datoteka:Vignobles_champagne.png\|mini\|300px\|lijevo\|<center>[[vitikultura\|Vitikulturalne]] zone u pokrajini Champagne]] ==Vinska pokrajina== {{UNESCO-svjetska baština \|ime mjesta = Champagne brda, kuće i podrumi \|slika = Verzenay_moulin.jpg \|godina = [[2015.]] <small>(39. zasjedanje) \|vrst baštine = Kulturno dobro \|mjerilo = iii, iv, vi \|ugroženost = ne \|poveznica = [http://whc.unesco.org/en/list/1465 UNESCO] \|država = {{ZD+X/F\|FRA}} }} Zakoni [[EU]] i legislatura većine zemalja rezerviraju termin "Champagne" isključivo za vina koja dolaze s ovog područja. [[Vinogradarstvo\|Vinogradarske]] granice šampanjca zakonski su definirane i podijeljene u pet okruga za proizvodnju vina unutar upravnih pokrajina: Aube, Côte des Blancs, Côte de Sézanne, Montagne de Reims i Vallée de la Marne. Gradovi Reims i Epernay su komercijalni centri ovog vinskog područja. Klima u regiji je umjereno blaga, kreće se od 2°C tijekom siječnja do 18°C tijekom srpnja. Prosječna godišnja temperatura je 10°C. Padaline su umjerene (između 550 i 700mm godišnje). Ovi uvjeti, zajedno s povijesnim razvojem doveli su do razvoja jedinstvenog vinogradarskog tla (''terroir'') u ovoj regiji. Zahvaljujući blizini Pariza vinogradarstvo doživljava gospodarski procvat u 17. i 18. stoljeću, od kada se proizvodi i slavni pjenušac. Najzastupljenije vrste grožđa su: [[Chardonnay]] (uglavnom u regiji Côte des Blancs), [[Pinot noir]] (uglavnom u regijama Aube i Montagne de Reims) i [[Pinot Meunier]] (uglavnom u regiji Vallée de la Marne). God. 2015. [[UNESCO]] je upisao stare vinograde, vinarije i podrume na [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]]. Zaštićeni su mjesta nastanka [[Šampanjac\|Šampanjca]] (sekundarnom fermentacijom u bocama) iz 17. st. i mjesta rane industrijalizacije iz 19. st.: Hautvilliers, Aÿ i Mareuil-sur-Aÿ, Saint-Nicaise Hill u Reimsu, i Avenue de Champagne i Fort Chabrol u Epernayu. Povijesni vinogradi na brežuljcima, vinarije sa svojim podrumima i prodajna mjesta predstavljaju cjelukupni proces proizvodnje vina Champagne regije što svjedoči o razvoju veoma jedinstvene majstorske aktivnosti koja je prerasla u agro-industrijski poduhvat. Sa 282.37 [[km²]] vinograda pokrajina je [[2001.]] god. prodala 263 milijuna boca vina, od kojih je 37.6% izvezeno. ==Izvori== * K. Gargett, P. Forrestal, & C. Fallis, ''The Encyclopedic Atlas of Wine'', Global Book Publishing, 2004. ISBN 1-74048-050-3 {{Svjetska baština u Francuskoj}} [[Kategorija:Svjetska baština u Francuskoj]] [[Kategorija:Zemljopis Francuske]]

Champagne (pokrajina): razlika između inačica