Razlika između inačica stranice »Champagne (pokrajina)«

Dodana 2.064 bajta ,  prije 6 godina
m
bez sažetka
m
}}
'''Champagne''' je povijesna pokrajina na sjeveroistoku [[Francuska|Francuske]], najpoznatija po proizvodnji [[Šampanjac|pjenušavog bijelog vina]] koje nosi ime po ovoj pokrajini. Najznačajniji gradovi su: [[Troyes]], [[Reims]] i [[Épernay]], a njen zapadni rub je tek oko 160 km istočno od [[Pariz]]a. Većina ove pokrajine je dio današnje francuske administrativne [[Pokrajine Francuske|pokrajine]] [[Champagne-Ardenne]], kome pripadaju četiri [[Francuski departmani|departmana]]: [[Aube (departman)|Aube]], [[Ardennes (departman)|Ardennes]], [[Haute-Marne]] i [[Marne (departman)|Marne]].
[[Datoteka:Carte_de_la_Champagne.svg|mini|lijevo|<center>Champagne u granicama iz 17. st. s današnjim departmanima i općinama]]
==Povijest==
 
Povijest ove regije seže još od doba antike. U [[Rimsko Carstvo|rimsko doba]], grad [[Reims]] ([[latinski]]: ''Durocortorum'') je bio raskrižje putova i najnaseljeniji grad sjeverno od [[Rim]]a. Naziv ''Champagne'' dolazi od [[latinski jezik|latinskog]] ''Campania'' i iz sličnosti između brežuljaka pokrajine i talijanske pokrajine [[Campania]] koja se nalazi južno od Rima.
 
Još od [[496]]. godine, kada je u [[Reims]]u kršten [[Clovis PrviI.]], u tom gradu su se krunili kraljevi Francuske. Od 10. st. Champagne je postala posjed francuskih kraljeva, i to zahvaljujući braku Jovane od Šampanje i Filipa od Francuske. Pokrajina Champagne je osnovana 1065. u blizini grada [[Provins]] i sastojala se od različitih županija bivšeg kraljevstva [[Austrazija|Austrazije]]. Od tada joj vladaju knezovi Champagne. Nekoliko vojvoda Champagne su bili i francuski kraljevi pa čak i neki od njih kralj Francuske i [[Kraljevina Navara|Navarre]] ([[Theobald IV. od Champagne]]). Vojvode od Champagne su smatrane visokim francuskim plemstvom. God. [[1285]]. kraljem je postao [[Filip IV., kralj Francuske|Filip IV. Lijepi]] i do njegove smrti [[1314]]. Champagne je imala autonomiju, a onda ju je njegov sin [[Luj X., kralj Francuske|Luj X.]] definitivno priključio Francuskoj.
 
U [[gotika|kasnom srednjem vijeku]] pokrajina je postala slavna po svojim sajmovima koji su bili vrlo važni u gospodarstvu zapadnih društava. Viteška romantika je također nastala u županiji Champagne u djelima poznatog pisca [[Chrétien de Troyes|Chrétiena de Troyesa]] koji je opjevao „Priče Okruglog stola” i [[Kralj Arthur|Arturove legende]].
[[Datoteka:Vignobles_champagne.png|mini|300px|lijevo|<center>[[vitikultura|Vitikulturalne]] zone u pokrajini Champagne]]
 
==Vinska pokrajina==
{{UNESCO-svjetska baština
 
|ime mjesta = Champagne brda, kuće i podrumi
|slika = Verzenay_moulin.jpg
|godina = [[2015.]] <small>(39. zasjedanje)
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = iii, iv, vi
|ugroženost = ne
|poveznica = [http://whc.unesco.org/en/list/1465 UNESCO]
|država = {{ZD+X/F|FRA}}
}}
Zakoni [[EU]] i legislatura većine zemalja rezerviraju termin "Champagne" isključivo za vina koja dolaze s ovog područja. [[Vinogradarstvo|Vinogradarske]] granice šampanjca zakonski su definirane i podijeljene u pet okruga za proizvodnju vina unutar upravnih pokrajina: Aube, Côte des Blancs, Côte de Sézanne, Montagne de Reims i Vallée de la Marne. Gradovi Reims i Epernay su komercijalni centri ovog vinskog područja.
 
Klima u regiji je umjereno blaga, kreće se od 2°C tijekom siječnja do 18°C tijekom srpnja. Prosječna godišnja temperatura je 10°C. Padaline su umjerene (između 550 i 700mm godišnje). Ovi uvjeti, zajedno s povijesnim razvojem doveli su do razvoja jedinstvenog vinogradarskog tla (''terroir'') u ovoj regiji. Zahvaljujući blizini Pariza vinogradarstvo doživljava gospodarski procvat u 17. i 18. stoljeću, od kada se proizvodi i slavni pjenušac. Najzastupljenije vrste grožđa su: [[Chardonnay]] (uglavnom u regiji Côte des Blancs), [[Pinot noir]] (uglavnom u regijama Aube i Montagne de Reims) i [[Pinot Meunier]] (uglavnom u regiji Vallée de la Marne).
 
God. 2015. [[UNESCO]] je upisao stare vinograde, vinarije i podrume na [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]]. Zaštićeni su mjesta nastanka [[Šampanjac|Šampanjca]] (sekundarnom fermentacijom u bocama) iz 17. st. i mjesta rane industrijalizacije iz 19. st.: Hautvilliers, Aÿ i Mareuil-sur-Aÿ, Saint-Nicaise Hill u Reimsu, i Avenue de Champagne i Fort Chabrol u Epernayu. Povijesni vinogradi na brežuljcima, vinarije sa svojim podrumima i prodajna mjesta predstavljaju cjelukupni proces proizvodnje vina Champagne regije što svjedoči o razvoju veoma jedinstvene majstorske aktivnosti koja je prerasla u agro-industrijski poduhvat.
 
Sa 282.37 [[km²]] vinograda pokrajina je [[2001.]] god. prodala 263 milijuna boca vina, od kojih je 37.6% izvezeno.
 
==Izvori==
* K. Gargett, P. Forrestal, & C. Fallis, ''The Encyclopedic Atlas of Wine'', Global Book Publishing, 2004. ISBN 1-74048-050-3
 
{{Svjetska baština u Francuskoj}}
 
[[Kategorija:Svjetska baština u Francuskoj]]
[[Kategorija:Zemljopis Francuske]]