Josip Jurčević: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena promjena suradnika Čvorak (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Conquistador |
Nagrada, oblik. http://www.hkz.hr/nagrade-ljubica-stefan.php |
||
Redak 1:
{{Infookvir političar
|ime = Josip Jurčević
|datum rođenja = [[1951.]]
|mjesto rođenja = [[Studenci (Lovreć)|Studenci]] kod [[Imotski|Imotskog]], [[Hrvatska]]
|datum smrti =
|mjesto smrti =
|slika = Josip Jurčević srpanj 2008.jpg
|veličina = 170px
|opis slike = Josip Jurčević 2008. godine u Zagrebu
|stranka =
|supruga =
|suprug =
|položaj =
|zanimanje = [[profesor]], [[povjesničar]]
|fusnote =
|nasljednik =
|prethodnik =
|mandat_start =
|mandat_kraj =
|vjera = [[Rimokatolička crkva|Rimokatolik]]
}}
'''Josip Jurčević''' ([[Studenci (Lovreć)|Studenci]] kod [[Imotski|Imotskoga]], [[1951.]]
== Životopis ==
Josip Jurčević rođen je u Studencima kod Imotskoga, 1951. godine. Osnovnu školu, gimnaziju te [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofski fakultet]] ([[povijest]] i [[filozofija]]) završio je u [[Zagreb]]u. Magistrirao na istom fakultetu s temom ''Problemi proučavanja žrtava Drugoga svjetskog rata na području Hrvatske''. Doktorirao je 2000. godine s temom ''Represivnost jugoslavenskog sustava u Hrvatskoj 1945. godine''.
Tijekom [[Hrvatsko proljeće|Hrvatskog proljeća]] 1970.-1971. godine, bio je član Sveučilišne skupštine i studentskog odbora Filozofskog fakulteta. Nakon diplomiranja nije mogao dobiti stalno
▲Osnovnu školu, gimnaziju te [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofski fakultet]] ([[povijest]] i [[filozofija]]) završio je u [[Zagreb]]u. Magistrirao na istom fakultetu s temom ''Problemi proučavanja žrtava Drugoga svjetskog rata na području Hrvatske''. Doktorirao 2000. godine s temom ''Represivnost jugoslavenskog sustava u Hrvatskoj 1945. godine''. Radi kao znanstveni suradnik na [[Institut društvenih znanosti Ivo Pilar|Institutu društvenih znanosti "Ivo Pilar"]].
▲Tijekom [[Hrvatsko proljeće|Hrvatskog proljeća]] 1970.-1971. godine, bio je član Sveučilišne skupštine i studentskog odbora Filozofskog fakulteta. Nakon diplomiranja nije mogao dobiti stalno zaposljenje pa je radio na određeno vrijeme u osnovnim i srednjim školama i turističkim i drugim poduzećima u Zagrebu, a od 1981. bavio se raznim obrtima i primjenjenom umjetnošću.
Godine 1990. sudjelovao je u otkrivanju i javnoj prezentaciji poratnih žrtava u jami [[Jazovka]] te osnivanju '''Hrvatskog društva za istraživanje žrtava rata i poraća''' u kojem je izabran za predsjednika.
Dragovoljac je [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] od proljeća 1991. godine. U Hrvatskoj vojsci, 1991.-1992.,
Od 1994. do 1997. godine bio je zaposlen kao samostalni savjetnik u [[Sabor RH|Saboru RH]] (Komisija za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava). Od 1997. godine djelatnik je Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu.
Nositelj je kolegija "Opća povijest XX. stoljeća" na Studiju povijesti Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, kolegija "Povijest uspostave suvremene hrvatske države" na Studiju novinarstva Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu te kolegija "Svjetska povijest XX. stoljeća na Pedagoškom fakultetu u [[Osijek]]u.
Redak 40:
Istraživački se bavi suvremenom hrvatskom poviješću, a središnje teme su ratno i poratno stradalništvo vezano za Drugi svjetski rat, hrvatsko iseljeništvo te Hrvatski domovinski rat.
Autor je tri knjige, te suautor ili autor dijelova u 25 knjiga. Objavio je 27 znanstvenih i stručnih radova. Suautor je udžbenika, Radne bilježnice i Priručnika za nastavnike za osmi razred osnovne škole. Urednik je osam i suurednik pet knjiga. Sudjelovao je - kao stručni suradnik, suorganizator ili suautor – u nastanku 13 dokumentarnih filmova. Sudjelovao je s izlaganjem na 26 međunarodnih i 33 domaća znanstvena ili stručna skupa. Bio je voditelj sedam i istraživač u osam znanstvenih ili stručnih projekata.
Bio je mentor pri izradi 60 diplomskih radova. Autor je više desetaka feljtona i stručnih novinskih članaka. Izlagao je na više stotina okruglih stolova, tribina, obljetnica i predstavljanja.
Od 2004. godine član je Savjeta Vlade Republike Hrvatske za pripremu prijatelja suda pred Međunarodnim kaznenim sudom za prostor bivše Jugoslavije.
Njegov rad na proučavanju žrtava poraća okrunjen je knjigom ''Bleiburg'' (2005.).
Line 401 ⟶ 402:
- sudionik više stotina radijskih i televizijskih emisija.
== Politička djelatnost ==
Na [[Hrvatski predsjednički izbori 2009.-2010.|predsjedničkim izborima 2009.]] godine Josip Jurčević se je kandidirao kao neovisan kandidat i osvojio 2,74 % glasova. U početku je bio član političkoga pokreta [[Hrvatski rast|Hrast]], ali se je pridružio stranačkoj koaliciji [[Savez za Hrvatsku]] na [[Hrvatski parlamentarni izbori 2011.|izborima za Hrvatski sabor 4. prosinca 2011.]] te je bio nositelj liste [[Hrvatska demokršćanska stranka|HDS]]-a.
== Nagrade ==
* [[2014.]]: [[Nagrada Ljubica Štefan]], za cjelokupan dosadašnji povijesno-istraživački rad i posebno za knjigu ''Slučaj Perković - spašavanje zločinačke budućnosti''.
== Vanjske poveznice ==
| |||