Diyarbakır: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
m UNESCO info i poveznice sa slikama
Redak 110:
| web_stranica =[http://www.diyarbakir-bld.gov.tr/langredir.aspx?lang=en www.Diyarbakır.bel.tr/]
| bilješke =
 
| prazno_ime = [[UNESCO]]-va [[svjetska baština]]
| prazno_info = '''Diyarbakır utvrda i kulturni krajolik Hevsel vrtova'''
| prazno1_ime = Godina uvrštenja
| prazno1_info = [[2015.]]
| prazno2_ime = Vrsta
| prazno2_info = Kulturno dobro
| prazno3_ime = Mjerilo
| prazno3_info = iv
| prazno4_ime = Ugroženost
| prazno4_info = ne
| prazno5_ime = Poveznica
| prazno5_info = [http://whc.unesco.org/en/list/1488 UNESCO]
| prazno6_ime =
| prazno6_info =
}}
 
Line 115 ⟶ 130:
[[Turska|Turskoj]], administrativni centar [[Diyarbakır (pokrajina))|Pokrajina Diyarbakır]], u pokrajini [[Jugoistočna Anadolija (pokrajina)|Jugoistočna Anadolija]].
 
Sa svojih 545 .983 stanovnika u užem središtu (1 .362 .708 Provincija Diyarbakır)<ref name=city>{{cite web
| url =http://www.citypopulation.de/Turkey-C20.html
| title =''TURKEY: Census Population''
Line 122 ⟶ 137:
| publisher=Citypopulationde
}}</ref> je deveti grad po veličini u Turskoj, i drugi po veličini grad u Jugoistočnoj Anadoliji, odmah iza [[Gaziantep]]a. Većina stanovnika ''Diyarbakıra'' su [[Kurdi]]<ref name=brit/>, tako da je on neformalni [[glavni grad]] Kurda.
[[Datoteka:City_of_Diyarbak%C4%B1r.jpg|mini|lijevo|280px|<center>Prvi red: Alipašina džamija, Nebi džamija; drugi red: Park ''Seyrangeha''; treći red: Minaret džamije ''Dört Ayakli, Deriyê Çiyê'', Most Silvan preko rijeke [[Tigris]]; četvrti red: Gradske zidine i ''Gazi Köşkü'' („Paviljon veterana”)]]
 
Ime grada ''Diyarbakır'' je [[sintagma]] od [[Arapski jezik|arapskih]] riječi diyar i bakr,<ref name=brit/> što znači tvrđava [[Arapi|arapskog]] naroda [[Banu Bakr|Bakr]].<ref name=brit>{{cite web
|url =http://www.britannica.com/EBchecked/topic/166863/Diyarbakir
Line 132 ⟶ 147:
 
== Povijest ==
[[datoteka:Diyarbakirwalls2.jpg|thumbmini|right|280pxlijevo|<center>Ostatci gradskih zidina tvrđave ''Kara Kale'']]
[[Datoteka:Diyarbakirmarket.jpg|thumb|left|260px|Ulična trgovina]]
[[datoteka:Diyarbakir_P1050751_20080427135832.JPG|mini|lijevo|<center>Velika džamija Diyarbakıra (Diyarbakır Ulu Camii/Mizgefta Mezin a Amedê) može primiti oko 5.000 vjernika]]
[[Antika|Antička]] ''Amid'' bio je od 13. st. pr. Kr prijestolnica [[Aramejci|aramejskog]] kraljevstva.
[[Antički Rim|Rimljani]] su na području grada osnovali svoju [[Kolonija|koloniju]] ''Amidu'' u 3. st., [[Antički Rim|rimski]] [[car]]a [[Konstancije II.]] podigao je nove zidine oko grada [[349]].<ref name=brit/>Nakon duge opsade, grad je [[359]]. pripao [[Sasanidska Monarhija|Sasanidskom kraljevstvu]]. Nakon toga je često prelazio iz ruke u ruku Rimljana i Perzijanaca. U ranom [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] gradom je vladao [[Bizant]] sve do oko [[639]]. kad su gradom zavladali [[Arapi]].<ref name=brit/>
Line 139 ⟶ 155:
 
== Znamenitosti ==
 
[[Datoteka:Deriyê Çiyê Amed 2010.JPG|thumb|right|300px|<center>Ulica u središtu grada]]
Najimpresivniji povijesni spomenik ''Diyarbakıra'', je staro središte grada okruženo zidinama. Njih je podigao [[Antički Rim|rimski]] [[car]] [[Konstancije II.]], vladao [[337]].-[[361]]., a proširio i dogradio car [[Valentinijan I.]] od [[367]].-[[375]]. Nakon njih zidine su dograđivali [[Arapi]] i [[Otomansko Carstvo|Osmanlije]] tako da danas imaju ukupno 5 km sa 82 kule i 4 vrata. Izgrađene su od crnog [[bazalt]]a, zbog toga [[Turci]] taj dio grada zovu ''Kara Kale'', Crna tvrđava, ili ''Kara Amid'', Crni Amid.<ref name=brit/>
 
Kako je Diyarbakır utvrda bila važno središte od [[helenizam|helenističkog]] razdoblja, preko [[stari Rim|rimskog]], [[sasanidi|sasanidskog]], [[bizant]]skog, rano[[islam]]skog i [[osmanlije|osmanskog]] doba do danas, ona je, zajedno s kulturnim krajolikom Hevsel vrtova, 2015. god. upisana na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]]<ref name=UNESCO>[http://whc.unesco.org/en/list/1488 Diyarbakır Fortress and Hevsel Gardens Cultural Landscape] {{eng oznaka}} Pristupljeno 14. srpnja 2015.</ref> Zaštićeno područje uključuje Amida nasip, poznat kao ''İçkale'' („Unutarnji dvorac”), te 5,8 km duge zidine Diyarbakira sa svojim brojnim kulama, kontraforima i 63 natpisa iz različitih razdoblja, kao i Hevsel vrtove, zelenu vezu između grada i Tigrisa koji opskrbljuje grad s hranom i vodom<ref name=UNESCO/>.
 
U gradu su brojne [[Džamija|džamije]] izgrađene od 11. do 16. st.; Velika džamija, Beharam pašina džamija, Fatih pašina džamija, Hüsrev pašina džamija.
Line 204 ⟶ 223:
}}
== Gospodarstvo ==
 
[[datoteka:Diyarbakirwalls2.jpg|thumb|right|280px|Ostatci gradskih zidina tvrđave ''Kara Kale'']]
[[Datoteka:Diyarbakirmarket.jpg|thumb|left|260pxmini|<center>Ulična trgovina]]
''Diyarbakır'' je [[industrija|industrijsko]] središte tog dijela Turske poznat po [[Vuna|vunenim]] i [[pamuk|pamučnim]] [[tekstil|tkaninama]] i [[Bakar (element)|bakrenim]] proizvodima. Još od [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]] poznat je po svojim [[zlatarstvo|zlatarima]], koji su izrađivali [[filigran]]ski nakit.<ref name=brit/>
 
Line 217 ⟶ 237:
==Izvori==
{{Izvori}}
{{Commonscat|Diyarbakır}}
 
== Vanjske poveznice ==
* [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/166863/Diyarbakir Diyarbakır na portalu Encyclopædia Britannica Online]
* [http://www.diyarbakir-bld.gov.tr/langredir.aspx?lang=en Službene stranice grada]
{{Commonscat|Diyarbakır}}
<!--interwiki-->
 
{{Svjetska baština u Turskoj}}
 
[[Kategorija:Gradovi u Turskoj]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Turskoj]]