Köppenova klasifikacija klime: razlika između inačica

 

Oznake za padaline:<blockquote>Za klime A, C i D: </blockquote><blockquote>'''f''' – nema suše</blockquote><blockquote>'''s''' – sušno je ljeti</blockquote><blockquote>'''w''' – sušno je zimi</blockquote><blockquote>Za klimu B: </blockquote><blockquote>'''S''' – stepske klime; između 250 i 550 mm padalina godišnje</blockquote><blockquote>'''W''' – pustinjske klime; manje od 250 mm padalina godišnje</blockquote>Oznake za temperaturu: <blockquote>Za klime B:</blockquote><blockquote>'''h''' – vruće; srednja godišnja temperatura viša je od 18°C</blockquote><blockquote>'''k''' – hladno; srednja godišnja temperatura niža je od 18°C, ali je temperatura najtoplijeg mjeseca viša od 18°C</blockquote><blockquote>'''k'''' – jako hladno; srednja godišnja temperatura i temperatura najtoplijeg mjeseca niže su od 18°C</blockquote><blockquote>Za klime C i D: </blockquote><blockquote>'''a''' – vruće ljeto; srednja temperatura najtoplijeg mjeseca viša je od 22°C</blockquote><blockquote>'''b''' – toplo ljeto</blockquote><blockquote>'''c''' – svježe ljeto</blockquote><blockquote>Klimi D može se, pored a, b ili c, dodati i oznaka '''d''' – vrlo hladna zima.</blockquote><blockquote>Za klimu E: </blockquote><blockquote>'''T''' – klima tundre; srednja temperatura najtoplijeg mjeseca je između 0 i 10°C</blockquote><blockquote>'''F''' – klima vječnog mraza; sve su srednje mjesečne temperature negativne</blockquote>

== A. Tropske kišne klime ==

 

Srednje mjesečne temperature su iznad 18°C.

 

== B. Suhe klime ==

 

Bitno obilježje je stalni nedostatak vode, jer je količina vode koja ispari veća od količine padalina. Ove klime se određuju kombinacijom [[temperatura zraka|temperature]] i [[padaline|padalina]]. Što je veća temperatura, potrebna je veća količina padalina da klima ne bi bila suha.

'''BWk – [[Hladna pustinjska klima]]'''

 

 

=== BS – Stepske klime ===

 

== C. Umjereno tople kišne klime ==

 

Srednja temperatura najhladnijeg mjeseca nije niža od -3°C, a najmanje jedan mjesec ima srednju temperaturu višu od 10 °C. Bitna karakteristika ovih klima je postojanje pravilnog ritma godišnjih doba budući da se većinom nalaze u umjerenim pojasima. Nema neprekidno visokih ili neprekidno niskih temperatura, kao što ne postoje ni dugi periodi suše ni kišni periodi u kojima padne gotovo sva godišnja količina kiše. Ljeta su umjerena, a bliže [[ekvator|ekvatoru]] topla, ali ne vruća u pravom smislu riječi. Zime su blage, a samo povremeno, pojavljuju se vrlo hladni vjetrovi.

 

== D. Snježno-šumske klime ==

 

Najhladniji mjesec ima temperaturu nižu od -3° C, a temperatura najtoplijeg mjeseca viša je od 10° C. Zime su duge i hladne, a ljeta mogu biti čak i vruća pa godišnja temperaturna amplituda može preći i 30° C.

To je najhladniji tip klime na Zemlji. Sve su srednje mjesečne temperature negativne. Prosječna godišnja količina padalina je oko 150 mm. Jedina padalina je [[snijeg]].

 

*Šegota,T. i Filipčić, A. (1996.): "Klimatologija za geografe", Školska knjiga, Zagreb.

*Gall, H., Kralj, P. i Slunjski R. (2014.): "Geografija 1", Školska knjiga, Zagreb