Razlika između inačica stranice »Slatki život«

Dodano 11 bajtova ,  prije 5 godina
povez.
(nova stranica: {{Infookvir film | naslov filma = Slatki život | naslov originala = La dolce vita | slika = | opis slike = | veličina slike = | režija = Federico Fellini | producenti = [...)
 
(povez.)
Po žanru je kombinacija [[dramski film|drame]] i [[filmska komedija|komedije]]. Protagonist, koga tumači [[Marcello Mastroianni]], je [[rim]]ski novinar Marcello Rubini, nekoć ambiciozni književnik koji je primoran za život zarađivati radeći za [[tabloid]] i prateći trivijalne priče, kao i život [[otmjeno društvo|otmjenog društva]] i [[celebrity]]ja. Radnja filma nema čvrstu narativnu strukturu, te se sastoji od nekoliko epizoda koje prate tjedan dana u Rubinijevom životu, a što uključuje situacije u kojima ga privlače kako žene iz miljea koji prati kao novinar, tako i lagodan život kojima su okruženi.
 
''La dolce vita'' je izazvao veliku pažnju jer je njime Fellini, tada jedan od najuglednijih talijanskih sineasta, simbolički označio raskid sa dotadašnjim [[talijanski neorealizam|neorealizmom]], bilo u smislu stila - pa tako film sadrži gotovo nadrealne i groteskne scene - bilo smislu tematike, koja će se umjesto problema siromaštva i društvene nejednakosti više baviti otuđenjem, [[hedonizam|hedonizmom]] i [[dekadencija|dekadencijom]] kako više, tako i [[srednja klasa|srednje klase]] stvorene u talijanskom ekonomskom bumu 1950-ih. Fellini je u filmu pokazao izuzetnu vještinu prikazivanjem oštrih kontrasta i kontradikcija tadašnje Italije koja se našla između prošlosti i moderne sadašnjosti (a što se najbolje vidi u početnoj sceni u kojoj [[helikopter]] prevozi kip [[Isus]]a iznad [[Drevni Rim|starorimskog]] [[akvadukt]]a), odnosno [[katoličanstvo|katoličanstva]] i prakticiranja "slobodnih" oblika seksualnosti kao što su [[prostitucija]] i [[promiskuitet]]. Publici je, međutim, najviše u sjećanju ostala antologijska scena u kojoj američka filmska zvijezda Sylvia (čiji lik tumači [[Anita Ekberg]]) hoda u poznatoj rimskoj [[Fontana Trevi|fontani Trevi]].
 
Zbog svog sadržaja je film, međutim, izazvao negodovanje [[Rimokatolička crkva|Rimokatoličke crkve]] koja ga je smatrala veličanjem i poticanjem "nemorala". Nakon što je film na privatnoj projekciji pogledao papa [[Ivan XXIII]] i, navodno, njime bio "zgrožen", film je osuđen u uvodniku vatikanskog lista ''[[L'Osservatore Romano]]'', a nakon čega je vlada [[Democrazia Cristiana|demokršćanskog]] premijera [[Fernando Tambroni|Fernanda Tambronija]] naložila rezanje nekih "problematičnih" dijelova. U [[Francisco Franco|Francovoj]] Španjolskoj je, pak, bio u potpunosti zabranjen za prikazivanje, te je gledateljima postao dostupan tek nakon Francove smrti [[1975.]] godine.