|
'''Màrkīškī jezici''' ili '''markižanski jezici''',<ref name="LZMK">[[August Kovačec]], gl. ur., ''Hrvatska enciklopedija'', sv. 7. : ''Mal – Nj'', Zagreb : Leksikografski zavod »Miroslav Krleža«, svibnja/lipnja 2005., ISBN 953-6036-37-1, str. 79. – markižanski jezik.</ref> skupina od četiri polinezijskih jezika koji se govore u [[Oceanija|Oceaniji]] na području [[Francuska Polinezija|Francuske Polinezije]] i [[Havaji|Havaja]]. Dio su šire istočne skupine nuklearnih (jezgrovnih) polinezijskih jezika.
Predstavnici su: '''1)''' [[Havajski jezik|havajski]]<ref name="LZMK3">[[Dalibor Brozović]], gl. ur., ''Hrvatska enciklopedija'', sv. 4. : ''Fr – Ht'', Zagreb : Leksikografski zavod »Miroslav Krleža«, 2002., ISBN 953-6036-34-7, str. 484.</ref> [haw], 1000 (8000 ga može govoriti ili razumjeti; '''2)''' [[mangarevski jezik|mangarevski]] (mangareva) [mrv], 1600 (1987.), na otocima [[Mangareva]] i [[Gambier]]. Màrkīškī<ref>[http://hjp.srce.hr/index.php?show=search_by_id&id=e1xuWxI%3D&keyword=marki%C5%A1kiPosebnu Hrvatskipodskupinu jezičničine portal]</ref>dva Màrkīška jezicijezika na [[Markižansko otočje|Markižanskom otočju]]<ref name="LZMK2">[[Dalibor Brozović]], gl. ur., ''Hrvatska enciklopedija'3)', sv. 4. : ''Fr – Ht'', Zagreb : Leksikografski zavod »Miroslav Krleža«, 2002., ISBN 953-6036-34-7, str. 128.</ref> (2): [[sjevernomarkiški jezik|sjeverni]] [mrq] na otocima [[Hatutu]], [[Nuku Hiva]], [[Ua Huka]] i [[Ua Pou]] (3400 u [[Francuska Polinezija|Francuskoj Polineziji]]; ukupno 3690); i '''4)''' [[južnomarkiški jezik|južni]]) [mqm], 2100 (Wurm and Hattori, 1981.) na otocima [[Hiva Oa]], [[Tahuta]] i [[Fatu Hiva]]<ref>[http://www.ethnologue.com/show_family.asp?subid=1181-16 Ethnologue (16th)]</ref>
Napomena: markeški se odnosi na [[Marche]] ([[Marke]]).<ref>[[Vladimir Anić]], ''Rječnik hrvatskoga jezika'', 2. dopunjeno izd., Zagreb : Novi Liber, 1994., ISBN 953-6045-01-X (953-6045-001), str. 451.
|
