Klement I.: razlika između inačica

O Klementovu životu i smrti nije poznato gotovo ništa. O njegovu mučeništvu govori se u apokrifnim spisima što ih je u svojoj zbirci „Patres apostolici“ [[1724]]. objavio Cotelier. Ondje se uz obilje detalja govori o tome kako je Klement obratio Teodoru, ženu Sisinija, [[Nerva|Nervina]] dvorjanika, a potom i samog Sisinija te još 423 osobe na višem položaju. [[Car]] Nerva je stoga prognao papu na [[Krim]], gdje je izveo razna čuda, a mnogi su se ondje obratili na kršćanstvo i izgradili 75 crkava. To je još više izazvalo bijes novog cara [[Trajan]]a koji naređuje da se Klementa baci u [[more]] sa [[sidro]]m privezanim o vratu. Otada se more postupno povlačilo, dok nije otkrilo na čudesan način načinjeno svetište s kostima sveca. Ova je legenda vjerojatno bila poznata već u 4. stoljeću, a zasigurno u 6. stoljeću (Grgur iz Toursa. [[Ćiril i Metod|Sveti Ćiril]] oko [[868]]. na Krimu nailazi na grobnicu s kostima i sidrom, te se proširio glas da je riječ o Klementovim ostacima. Ćiril je te ostatke prenio u [[Rim]], a papa [[Hadrijan II.]] položio ih je zajedno s ostacima [[Ignacije Antiohijski|Ignacija Antiohijskog]] pod glavni [[oltar]] bazilike sv. Klementa u Rimu. Dio legende koji govori prijenosu kostiju vjerojatno je autentičan, no nije sigurna identifikacija samih ostataka. Također prema legendi bazilika sv. Klementa izgrađena je na temeljima njegove obiteljske kuće tri stoljeća nakon njegove smrti.<ref>''Pape kroz povijest''</ref>

 

 

Suvremeni kritičari drže da je moguća zamjena pape Klementa s mučenikom konzulom Klementom. Ipak, s druge strane, u Rimu ne postoji tradicija o ukopu ovog pape, pa se misli da je ipak umro u progonstvu.