Inačica od 8. ožujka 2013. u 22:00 uredi Addbot (razgovor \| doprinosi) 113.398 edits m Bot: Migrating 42 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q199655 (translate me) ← Starija izmjena		Inačica od 20. srpnja 2015. u 13:29 uredi ukloni ovu izmjenu Alen drummer (razgovor \| doprinosi) 218 edits mNema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 1: '''Knjižničarstvo''' ili '''bibliotekarstvo''' ([[engleski\|eng.]] ''library science'') je [[znanost]] koja se bavi [[knjižnica\|knjižnicama]]. Smisao knjižnice je korištenje u njoj pohranjenog ~~knjižničnoga~~knjižničnog fonda. [[Knjižnični fond]] u velikoj mjeri čine knjige, ali i drugi predmeti kao što su fotografije, slike, karte, glazbeni i slikovni magnetski i digitalni zapisi, računalni sadržaji, igračke i mnoge druge vrste sadržaja (u nastavku ovoga članka se riječju '''knjiga''' misli na sve ove vrste sadržaja). Poslovanje knjižnice čine sljedeće aktivnosti: <ul> <li>izgradnja i održavanje knjižničnog fonda (nabava knjiga, briga o ~~njihovu~~njihovom stanju, ~~fizičkoj~~fizička ~~zaštiti~~zaštita iknjiga, ~~popravcima~~popravci knjiga, te ~~pročišćavanju~~pročišćavanje fonda), <li>izgradnja i održavanje knjižničnoga kataloga (katalogizacija), <li>korištenje fonda (čitanjem u čitaonici ili kroz posudbu korisnicima), Redak 15: [[Knjižnični katalog]] pomaže knjižničarima i korisnicima identificirati i pronaći knjigu u knjižnici (po naslovu, autoru, temi i drugim kriterijima). Katalozi nastaju postupcima formalne i sadržajne katalogizacije. [[Katalogizacija]] je aktivnost kojom se podaci o knjizi odabiru prema pravilima, zapisuju se na standardni način, i prikladno se organiziraju radi kasnijeg pretraživanja. Ovi podaci čine bibliografski opis, temelj [[bibliografija\|bibliografije]] i [[knjižnični katalog\|knjižničnih kataloga]]. [[Formalna katalogizacija\|Formalnu katalogizaciju]] čini izbor podataka o knjizi s naslovne stranice knjige i, drugih sličnih stranica u knjizi (naslov, autor, izdavač, godina izdanja itd.), ite o njenom fizičkom obliku (dimenzije, broj stranica i sl.), i njihovo zapisivanje na standardni način. Formalnom katalogizacijom nastaju podaci za [[abecedni katalog\|abecedni]], [[naslovni katalog\|naslovni]], [[autorski katalog\|autorski]], [[matični katalog\|matični]], [[mjesni katalog\|mjesni]] i slične kataloge. [[Sadržajna katalogizacija\|Sadržajnu katalogizaciju]] čini izbor i zapisivanje pojmova i oznaka koje govore o sadržaju knjige. Sadržajnom katalogizacijom nastaju podaci za [[stručni katalog\|stručne]] i [[predmetni katalog\|predmetne]] kataloge. *[[Knjižnična klasifikacija\|Klasifikacija]] je aktivnost kojom se knjizi i drugom predmetu iz knjižničnog fonda određuje jedna ili više [[klasifikacijska oznaka\|klasifikacijskih]] (stručnih) oznaka, ~~koji~~koje kazuju 'o čemu se radi'. Klasifikacijske oznake olakšavaju pronalaženje knjižnične građe u [[stručni katalog\|stručnim katalozima]] i često se koriste kao mehanizam za fizički blizak smještaj knjižnične građe koja govori o sličnom predmetu. Za klasifikaciju knjižnične građe se u hrvatskim knjižnicama najčešće koristi [[Univerzalna decimalna klasifikacija]] ([[Univerzalna decimalna klasifikacija\|UDK]], engl. UDC). U svijetu su joj popularne alternative Deweyeva decimalna klasifikacija, klasifikacija američke Kongresne knjižnice, Blissova bibliografska klasifikacija i Ranganathanova analitičko-sintetička klasifikacija. == Kataložna pravila == Redak 29: Tradicionalni knjižnični ('papirnati') katalog je skup ladica napunjenih [[kataložni listić\|kataložnim listićima]]. Računalni knjižnični katalog je programski sustav s bazom podataka u kojoj se čuvaju bibliografski opisi, s dijelom koji podupire cjelokupno knjižnično poslovanje i dijelom koji služi za javni pristup korisnika katalogu (Online Public Access Catalog - [[OPAC]]). Tradicionalni katalog je zbog ograničenih mogućnosti zapisa i pretraživanja bio izrađivan u obliku više skupova kataložnih listića sa sličnim podacima ali poslaganim na različite načine, dok je računalni knjižnični katalog jedan skup podataka, ali prikaziv i pretraživ na mnogo načina. [[~~knjižnični~~Knjižnični katalog~~\|Katalog~~]] sadrži podatke o knjižničnom fondu jedne ili više knjižnica, dok [[bibliografija]] navodi knjige jednog ili više autora, o ili s nekog greografskog, jezičnog, etničkog ili državnog područja, iz nekog vremenskog razdoblja, ili o nekoj temi od posebnoga interesa za autora bibliografije. == Literatura ==

Knjižničarstvo: razlika između inačica