Aragonski križarski rat: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Removing Link FA template (handled by wikidata) |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 5:
Papa je podržavao [[Anžuvinci|Anžuvince]] kao gospodare [[Kraljevina Sicilija|Sicilije]]. Nakon svrgavanja Anžuvinaca u pobuni nazvanoj [[Sicilijanska večernja]], uslijedio je rat Sicilijanaca i Petra III. Aragonskog protiv Anžuvinaca. Kada je Petar postao kralj Sicilije, papa ga svrgava kao kralja i proglašava križarski rat protiv njega. Tvrdnjom da je Sicilija papin feud, papa nalazi opravdanje za taj čin.
Papa predaje Aragoniju [[Karlo Valois|Karlu
Ogromna francuska vojska ulazi 1284. u Roussillon pod vodstvom [[Karlo Valois|Karla Valoisa]], [[Filip III., kralj Francuske|Filipa III.]] i [[Filip IV., kralj Francuske|Filipa IV. Lijepog]]. Vojska se sastojala od 16.000 konjanika, 17.000 strijelaca i 100.000 pješaka. Međutim, lokalno stanovništvo bilo je protiv Francuza, pa su im zadavali dosta teškoća pri svladavanju. Filip III. imao je dosta problema pri zauzimanju [[Girona|Girone]]. Tu je okrunjen [[Karlo
Povratkom slavnog admirala Ruđera de Laurije, dolazi do obrata. Francuska flota je uništena 4. rujna 1285. blizu [[Barcelona|Barcelone]]. Ubrzo je francusku vojsku pogodila i epidemija dezinterije, a nije bio ni pošteđen i kralj. Filip IV. započeo je pregovore o slobodnom prelasku kraljevske obitelji preko [[Pirineji|Pirineja]]. Dok je kraljevskoj obitelji bio dozvoljen prolaz, francuska vojska je bila primorana sama tražiti prolaz. Bila je i desetkovana u pokušaju prelaska Pirineja i povratka u Francusku. Kralj Filip III. umro je 1285. godine.
== Posljedice i sporazumi ==
Povjesničari opisuju ovaj rat kao najmanje nužan pohod [[Dinastija Capet|dinastije
[[Sporazum iz Tarascona|Sporazumom iz Tarascona]] 1291. službeno je završen križarski rat. Po ugovoru papa priznaje Alfonsu III. vlast nad Aragonijom, a njegovom bratu nad Sicilijom. Alfonsu je vratio Mallorcu i obvezao se da će aragonski vitezovi otići sa Sicilije.
| |||