Sveti Jeronim: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Dexbot (razgovor | doprinosi)
m Removing Link FA template (handled by wikidata)
Nema sažetka uređivanja
Redak 5:
| opis_slike = Sveti Jeronim
| naslov =
| nadnevak rođenja = o.''oko'' [[347.]]
| mjesto rođenja = [[Stridon]]
| nadnevak smrti = [[30. rujna]] [[420.]]
Redak 12:
| nadnevak proglašenja blaženim =
| nadnevak proglašenja svetim =
| slavi se u = [[Rimokatolička Crkva]]<br>[[Luteranska Crkva]]<br>[[Pravoslavna Crkva]]
| nadnevak spomendana = [[30. rujna]]
| simboli na slikama toga svetca =
Redak 20:
| glavna svetišta =
}}
'''Sveti Jeronim''' ([[grčki|grč.]]: ''Εὐσέβιος Σωφρόνιος Ἱερόνυμος'', [[latinski|lat.]]: ''Eusebius Sophronius Hieronymus''; [[Stridon]], ''oko'' [[347]]. - [[Betlehem]], [[30. rujna]] [[420]].), kršćanski [[svetac]], autor prijevoda [[Biblija|Biblije]] na [[latinski jezik]], crkveni naučitelj, [[crkveni oci|crkveni otac]], [[teolog]], [[filozof]], i jezikoslovac. [[Papinski hrvatski zavod svetog Jeronima]] u [[Rim]]u nazvan je po ovom svecu.
 
Zaštitnik je [[Dalmacija|Dalmacije]], [[teologija|teologa]], knjižničara, [[učitelj]]a i [[student|studenata]], a slavi se [[30. rujna]].<ref>Sirovec, Ivan, Sveci, 128 životopisa i poruka, str. 199.-200.</ref>
 
== Djetinjstvo i mladostŽivotopis ==
 
===Rani život===
Rodio se u Stridonu (ili Stridonama), na granici između [[Rimsko Carstvo|rimskih]] provincija [[Dalmacija|Dalmacije]] i [[Panonija|Panonije]]. Ne zna se točno, gdje se nalazio Stridon, po jednoj teoriji pretpostavlja se da je bio smješten u [[Grahovsko polje|Grahovskom polju]] u današnjoj [[BiH]], a po drugoj potkrijepljenijoj tzv. liburnijskoj tezi, na području između [[Trsat]]a ([[Hrvatska]]) i [[Ilirska Bistrica|Ilirske Bistrice]] ([[Slovenija]]) no najnovija istraživanja i pronađeni spisi govore da se rodio u mjestu [[Štrigova]] nekoć zvano Stridon. Bio je sin [[Iliri|ilirskih]] [[Kršćanstvo|kršćanskih]] roditelja, no [[krštenje]] je primio kasnije, u [[Rim]]u, gdje je nadopunjavao svoj studij retorike. Polazio je školu uglednoga gramatičara Donata, koji ga je uveo u duboko poznavanje latinskih klasika. Bio je vrlo nadaren, ali teške naravi, nediscipliniran. Bio je iznimno inteligentan, dobro je pamtio i bio izvanredno osjetljiv, strastvena karaktera.
 
Rodio se u Stridonu (ili ''Stridonama''), na granici između [[Rimsko Carstvo|rimskih]] provincija [[Dalmacija|Dalmacije]] i [[Panonija|Panonije]]. Ne zna se točno, gdje se nalazio Stridon, po jednoj teoriji pretpostavlja se da je bio smješten u [[Grahovsko polje|Grahovskom polju]] u današnjoj [[BiH]], a po drugoj potkrijepljenijoj tzv. liburnijskoj tezi, na području između [[Trsat]]a ([[Hrvatska]]) i [[Ilirska Bistrica|Ilirske Bistrice]] ([[Slovenija]]) no najnovija istraživanja i pronađeni spisi govore da se rodio u mjestu [[Štrigova]] nekoć zvano Stridon. Bio je sin [[Iliri|ilirskih]] [[Kršćanstvo|kršćanskih]] roditelja, no [[krštenje]] je primio kasnije, u [[Rim]]u, gdje je nadopunjavao svoj studij retorike. Polazio je školu uglednoga gramatičara Donata, koji ga je uveo u duboko poznavanje latinskih klasika. Bio je vrlo nadaren, ali teške naravi, nediscipliniran. Bio je iznimno inteligentan, dobro je pamtio i bio izvanredno osjetljiv, strastvena karaktera.
== Putovanja ==
 
=== Putovanja ===
[[Datoteka:St Jerome by Rubens dsc01653.jpg|200px|desno|mini|[[Rubens]]:Sveti Jeronim]]
Napustio je [[Rim]] i putovao u [[Galija (rimska provincija)|Galiju]]. Jedno se vrijeme zadržao u [[Trier]]u, zatim se vratio na jug u [[Akvileja|Akvileju]], gdje je proveo nekoliko godina. Tada je bio posve oduševljen za asketski život. Marljivo proučava [[Biblija|Bibliju]]. No kako je bio teška karaktera, došlo je do sukoba te pošao na Istok, tamo gdje je cvao pustinjački i monaški život. U [[Antiohija|Antiohiji]] još je više produbio svoje biblijske nauke i usavrši se u [[hebrejski jezik|hebrejskom jeziku]]. Nakon toga pošao je u Halkidsku pustinju u kojoj su mnogi monasi živjeli kao pustinjaci. Tu je živio u samoći, noćnim bdjenjima, pokori i radu. Zbog prepirki i raskola, vratio se u Antiohiju. Mjesni [[biskup]] Paulin zaredio ga je za [[svećenik]]a, ali uz uvjet da i dalje može biti monah te da se može kretati kudkuda želi. Od [[380]]. do [[381]]. g. boravio je u [[Carigrad]]u radeći u bogatim gradskim bibliotekama. U tom je gradu izvršio na njega silan utjecaj [[Sveti Grgur Nazijanski|sv. Grgur Nazijanski]], koji ga je oduševio za [[Origen]]a. Jeronim je u oduševljenju za Origena preveo njegovih 28 homilija. No to će oduševljenje kasnije ne samo proći, već će ga Jeronim silovito i odbaciti. Ne posve opravdano.
[[Datoteka:Josip Bedeković - Natale solum magni ecclesiae dostoris sancti Hieronymi (1752).jpg|200px|desno|mini|Stara knjiga "Natale solum magni ecclesiae doctoris sancti Hieronymi" iz 1752. godine u kojoj je svetojelenski pavlin Josip Bedeković naveo da je [[Štrigova]] rodno mjesto svetog Jeronima]]
Napustio je [[Rim]] i putovao u [[Galija (rimska provincija)|Galiju]]. Jedno se vrijeme zadržao u [[Trier]]u, zatim se vratio na jug u [[Akvileja|Akvileju]], gdje je proveo nekoliko godina. Tada je bio posve oduševljen za asketski život. Marljivo proučava [[Biblija|Bibliju]]. No kako je bio teška karaktera, došlo je do sukoba te pošao na Istok, tamo gdje je cvao pustinjački i monaški život. U [[Antiohija|Antiohiji]] još je više produbio svoje biblijske nauke i usavrši se u [[hebrejski jezik|hebrejskom jeziku]]. Nakon toga pošao je u Halkidsku pustinju u kojoj su mnogi monasi živjeli kao pustinjaci. Tu je živio u samoći, noćnim bdjenjima, pokori i radu. Zbog prepirki i raskola, vratio se u Antiohiju. Mjesni [[biskup]] Paulin zaredio ga je za [[svećenik]]a, ali uz uvjet da i dalje može biti monah te da se može kretati kud želi. Od [[380]]. do [[381]]. g. boravio je u [[Carigrad]]u radeći u bogatim gradskim bibliotekama. U tom je gradu izvršio na njega silan utjecaj [[Sveti Grgur Nazijanski|sv. Grgur Nazijanski]], koji ga je oduševio za [[Origen]]a. Jeronim je u oduševljenju za Origena preveo njegovih 28 homilija. No to će oduševljenje kasnije ne samo proći, već će ga Jeronim silovito i odbaciti. Ne posve opravdano.
 
=== Prijevod Biblije ===
 
[[Papa]] [[Damaz I.]], vrlo je cijenio Jeronima, pa ga je uzeo i za svoga tajnika. Tada mu je povjerio reviziju [[latinski jezik|latinskoga]] prijevoda Evanđelja, tzv. ''Itale''. No Jeronim je stvorio veći dio novog latinskog prijevoda cijele Biblije, slavnu [[Vulgata|Vulgatu]]. Radio je preko 20 godina, stavivši tako u službu [[Rimokatolička Crkva|Crkve]] svoje veliko znanje i svoju izvanrednu kritičnost i radnu sposobnost. Tako je silno došao na glas, dobio na ugledu, da su neki u njemu već gledali budućega papu. No to se predviđanje nije ispunilo.
 
=== Jeronim u Betlehemu ===
 
Kad je umro papa Damaz, Jeronim je otputovao opet na Istok. Došao je u [[Betlehem]], gdje je osnovao jedan muški [[samostan]], koji je sam vodio. I sada mu još ostalo preko 30 godina plodnoga književnoga rada. Dao se na prevođenje svetih knjiga s hebrejskog izvornika, a onda na pisanje komentara pojedinim [[knjiga]]ma. Ti su komentari veoma vrijedni zbog mnoštva [[povijest|povijesnih]] i [[arheologija|arheoloških]] podataka. Njegovi pak povijesni spisi, osobito "De viris illustribus" (O slavnim muževima), puni su vrlo dragocijenih podataka. Od Jeronima imamo 157 pisama. Pisana su, jer su se sa svih strana [[svijet]]a mnogi k njemu obraćali za savjet.
Line 43 ⟶ 44:
Posljednje su Jeronimove godine bile u sjeni mnogih patnja. Zdravlje mu se pogoršalo, a počeo ga sve više ostavljati i vid. Iscrpljen, slijep i osamljen, Jeronim je nakon tolikih borbi što ih je vodio cijeli život, umro [[30. rujna]] [[420]].
 
== BilješkeIzvori ==
{{izvori}}