Pavao Skalić: razlika između inačica

Na [[latinski jezik|latinskom]] pisao rasprave o [[teologija|teologiji]], [[filozofija|filozofiji]], [[okultizam|okultizmu]] i [[historiografija|historiografiji]], vrlo šarolike vrijednosti, često plagirajući. U naslovu svoga na [[latinski jezik|latinskom jeziku]] pisanoga djela ''Encyclopaediae seu orbis disciplinarum tam sacrarum quam profanarum epistemon'' ([[latinskiu jezik|lat.]]prijevodu: ''Epistemon (znalac) enciklopedije ili kruga svetih i svjetovnih disciplina'', Basel, 1559.) Skalić je prvi upotrijebio riječ [[enciklopedija]] u značenju srodnom današnjem. Smatra se također piscem [[medicina|medicinskih]] djela.<ref name="LG">Glesinger, Lavoslav. ''Liječnici i čudotvorci : iz starih medicinskih kronika'', Zora, Zagreb, 1955., str. 12., 74. i 164. {{Citat|No još je kudikamo kurioznije, da je naš najplodniji medicinski pisac 16. stoljeća bio poznati teolog, mističar, pustolov i falsifikator Pavao Skalić, …}}</ref>

* Skalić, Pavao:. ''Epistemon : (latinski i hrvatski)'', priredila Mihaela Girardi-Karšulin ; preveli Ivan Kapec, Neven Jovanović i dr., Institut za filozofiju, Zagreb, 2004., ISBN 953-7137-00-7

*Skalić, Pavao (Paulus Scalichius).: ''Dialogus de Lyra'', Köln, oko 1570. (za sad se djelo smatra izgubljenim)

* [https://www2.landesarchiv-bw.de/ofs21/suche/ergebnis1.php?gnd=100181678 Pismo falačkog grofa WolgangaWolfganga o putu Stanislava Pavla Skalića u Francusku krajem 1565.]