Razlika između inačica stranice »Joso Defrančeski«

Obrisan 201 bajt ,  prije 6 godina
m
nepostojeće datoteke + stil
m (nepostojeće datoteke + stil)
 
== C. i kr. ratni logori 1914.-1918. ==
[[Datoteka:Cikr ratni logori naslovnica.jpg|minijatura|"Carski i kraljevski ratni logori 1914.-1918.", naslovnica prvog izdanja iz 1933.]]
U noći sa 17. na 18. svibnja 1915. austro-ugarske vojne vlasti Ližnjancima, ali i stanovnicima ostalih sela Puljštine i Južne Istre izdaju naredbu za iseljavanje. Do 30. svibnja 1915., kada je posljednji vlak s evakuiranim civilima napustio željezničku stanicu u Puli, Joso je s braćom, majkom, didom i babom izgnan iz Istre i smješten najprije u mađarsko selo Kurd, pa u izbjeglički logor u austrijskom Gmündu, te konačno u austrijsko selo Unternalb. U gmündskom logoru od nehumanih uvjeta života, poglavito zaraznih bolesti i gladi te uslijed nebrige vlasti stradavaju tisuće „evakuiraca“, najviše Hrvata iz Istre i Ukrajinaca. Obitelj Defrančeski se među prvima vraća iz izgnanstva u ožujku 1918. – u Mađarskoj, u Kurdu, ostaju kosti Josinog dida Martina Mizdarića (veterana [[Bitka kod Visa|Viške bitke]] iz 1866. godine); u Austriji, u Gmündu ostaju kosti njegovog mlađeg brata Ivice<ref name="Ratni logori">Defrančeski, Joso, ''C. i kr. ratni logori 1914.-1918.'', vlastita naklada, Osijek, 1937.</ref>.
 
 
== Crveno obzorje ==
[[Datoteka:Crveno_obzorje_naslovnica_1942.png|minijatura|"Crveno obzorje", 1942.]]
Uz redovite izvještaje iz europskih medija i objave vlade u izgnanstvu koje je ''Naša sloga'' prenosila iz europskih medija, Defrančeski se prihvatio i književnog rada, rezultat kojega jest ''Crveno obzorje'' iz 1941., zbirka proze od stotinu i trideset stranica koja se sastoji od jedne novele („Crveno obzorje“) i tri kraće pripovijetke („Beskućnici“, „Najmlađi dobrovoljac“ i „Sjećanje“). Radnja novele „Crveno obzorje“ smještena je u ratom zahvaćenu Bosnu, u [[Mrkonjić Grad]] i okolicu [[Banja Luka|Banja Luke]]. Pripovjetka „Sjećanje“ govori o pokolju u selu [[Podhum (Jelenje)|Podhum]] (rodnom mjestu Defrančeskijeve supruge Nikice,). Podhum na Grobničkom polju u zaleđu Rijeke, u današnjoj Općini Jelenje, 12. srpnja 1942. spalili su talijanski vojnici nakon što su strijeljali zatečene muškarce kao odmazdu za ubojstvo tamošnjih talijanskih učitelja koje su počinili partizani. Oko osam stotina žena, djece i staraca odvedeno je u talijanske logore. Od preko devedeset strijeljanih, osamnaest ih je nosilo Nikičino djevojačko prezime Ban<ref>[http://croinfo.net/vijesti-regija/6509-da-se-ne-zaboravi-faistiki-zloin-u-podhumu-12071942.html] Z. „Da se ne zaboravi: Fašistički zločin u Podhumu 12.07.1942.“, 12. srpnja 2011. (pristupljeno 4. lipnja 2015.)</ref>.
 
 
== Odabrana bibliografija ==
* Defrančeski, Joso i Ivan Borić. ''CrvenoYugoslavia obzorjeen fotos.'' Buenos Aires: vlastita naklada (?), 19421945.
 
* Defrančeski, Joso i Ivan Borić. ''Yugoslavia70 engodina fotosdobrovoljne vatrogasne čete u Varaždinu: 1864.-1934.'' Buenos AiresVaraždin: vlastitaDobrovoljna nakladavatrogasna (?)četa, 19451934.
* Defrančeski, Joso. ''C. i kr. ratni logori 1914.-1918.''Prošireno izdanje. LižnjanOsijek: Općinavlastita naklada (Štamparija Antun LižnjanRott), 20151937.
 
* Defrančeski, Joso. ''70C. godinai dobrovoljnekr. vatrogasneratni četelogori u Varaždinu: 18641914.-19341918.''Prošireno Varaždin:izdanje. DobrovoljnaLižnjan: vatrogasnaOpćina četaLižnjan, 19342015.
* Defrančeski, Joso. ''Crveno obzorje.'' Buenos Aires: vlastita naklada, 1942.
 
* Defrančeski, Joso. ''C.Venezia iJulia: kr.El ratniaigudo logoriproblema 1914.-1918italoyugoeslavo.'' OsijekPrijevod na španjolski: Juan Borić. Buenos Aires: vlastita naklada (Štamparija Antun Rott?), 19371945.
* Defrančeski, Joso. ''Zagreb u okovima.'' Buenos Aires: vlastita naklada, 1944.<ref name="Ratni logori 2">Defrančeski, Joso, ''Carski i kraljevski ratni logori 1914.-1918.'' Novo, prošireno izdanje. Općina Ližnjan, Ližnjan, 2015.., ISBN 978-953-56877-3-3, str. 281.</ref>
 
Defrančeski, Joso. ''C. i kr. ratni logori 1914.-1918.''Prošireno izdanje. Ližnjan: Općina Ližnjan, 2015.
 
Defrančeski, Joso. ''Crveno obzorje.'' Buenos Aires: vlastita naklada, 1942.
 
Defrančeski, Joso. ''Venezia Julia: El aigudo problema italoyugoeslavo.'' Prijevod na španjolski: Juan Borić. Buenos Aires: vlastita naklada (?), 1945.
 
Defrančeski, Joso. ''Zagreb u okovima.'' Buenos Aires: vlastita naklada, 1944.<ref name="Ratni logori 2">Defrančeski, Joso, ''Carski i kraljevski ratni logori 1914.-1918.'' Novo, prošireno izdanje. Općina Ližnjan, Ližnjan, 2015.., ISBN 978-953-56877-3-3, str. 281.</ref>
 
== Dodatni izvori ==
„Župa* „Iz sokolske župe – Novo Mesto.“ Sokolski list. Ljubljana: 1501.02.19291928. God. XIX. Br. 43. Str. 617.
 
„Iz* sokolske„Knjiga župeo vojnih Novotaboriščih Mestov letih 1914 do 1918.“ Sokolski listJutro. Ljubljana: 0117.0207.19281937. God. XXVIII. Br. 3164. Str. 177.
* „Novosti (Zagreb).“ Wikipedija:slobodna enciklopedija. 02.04.2015. <http://hr.wikipedia.org/wiki/Novosti_(Zagreb) >.
 
* „Pretresljiva povest Hrvata, ki je pobegnil iz Pavelićeve „države.“ Enakopravnost/Equality, neodvisen dnevnik za slovenske delavce v Ameriki. Cleveland: 5.11.1941. God. XXIV. Br. 261. Str. 3.
„Knjiga o vojnih taboriščih v letih 1914 do 1918.“ Jutro. Ljubljana: 17.07.1937. God. XVIII. Br. 164. Str. 7.
* „Župa Novo Mesto.“ Sokolski list. Ljubljana: 15.02.1929. God. XI. Br. 4. Str. 6.
 
* Defrančeski, Joso. „Naša prva emigracija.“ Istra. Zagreb: 5/1933. 14/16. Str. 13.
„Novosti (Zagreb).“ Wikipedija:slobodna enciklopedija. 02.04.2015. <http://hr.wikipedia.org/wiki/Novosti_(Zagreb) >.
* Sinovčić, Marko. „Hrvati u Argentini i njihov doprinos hrvatskoj kulturi.“ Estudios migratorios croatas. 02.04.2015. <http://migracioncroata.blogspot.com/2015/02/009-marko-sinovcic-hrvati-u-argentini-i.html>.
 
* '''materijali iz Arhiva Jugoslavije, Fond 385 – Poslanstvo Kraljevine Jugoslavije u Argentini – Buenos Ajres. Broj jedinice opisa 72 (Defrančeski, Joso) i 26 (Defrančeski, Nikica). Tip indeksa: A.'''
„Pretresljiva povest Hrvata, ki je pobegnil iz Pavelićeve „države.“ Enakopravnost/Equality, neodvisen dnevnik za slovenske delavce v Ameriki. Cleveland: 5.11.1941. God. XXIV. Br. 261. Str. 3.
* „Defrančeski Nikica – dodeljena na rad Kraljevskom poslanstvu.“ 04.03.1939.
* „Ministarstvu inostranih poslova – Političkom odeljenju.“ (od Izidora Cankara, poslanika KJ u Argentini), 02.02.1940.
„Župa Novo Mesto.“ Sokolski list. Ljubljana: 15.02.1929. God. XI. Br. 4. Str. 6.
* „Ministarstvu unutrašnjih poslova: Odelenju za Državnu Zaštitu I.“ (u prilogu i izvod iz popisa članova Jugoslovenskog novinarskog udruženja. Sekcija Zagreb), 30.07.1932.
 
* „Nikica Defrančeski, učiteljica Jugoslovenske škole u Buenos Airesu podnosi izvještaj o putovanju, dolasku u Buenos Aires, preuzimanju škole i početku rada u istoj.“ (od Nikice Defrančeski), bez nadnevka.
Defrančeski, Joso. „Naša prva emigracija.“ Istra. Zagreb: 5/1933. 14/16. Str. 13.
* „Poslanstvu Kr. Jugoslavije – Opunomoćenom Ministru g. dru Izidoru Cankaru.“ (od Jose Defrančeskog), 25.07.1938.
 
* „Poslanstvu Kr. Jugoslavije, Buenos Aires.“ (od Jose Defrančeskog), 02.08.1941.
Sinovčić, Marko. „Hrvati u Argentini i njihov doprinos hrvatskoj kulturi.“ Estudios migratorios croatas. 02.04.2015. <http://migracioncroata.blogspot.com/2015/02/009-marko-sinovcic-hrvati-u-argentini-i.html>.
* „Poslanstvu Kraljevine Jugoslavije.“ (od Središnjeg odbora Jugoslavenske narodne obrane), 03.10.1941. (u prilogu i dopis istog Odbora Josi Defrančeskom s istim nadnevkom)
 
* „Pretsjedništvu Kr. Vlade – Direkciji za Informativnu službu, London.“ (od Jose Defrančeskog), 09.12.1944.
'''materijali iz Arhiva Jugoslavije, Fond 385 – Poslanstvo Kraljevine Jugoslavije u Argentini – Buenos Ajres. Broj jedinice opisa 72 (Defrančeski, Joso) i 26 (Defrančeski, Nikica). Tip indeksa: A.'''
 
„Defrančeski Nikica – dodeljena na rad Kraljevskom poslanstvu.“ 04.03.1939.
 
„Ministarstvu inostranih poslova – Političkom odeljenju.“ (od Izidora Cankara, poslanika KJ u Argentini), 02.02.1940.
 
„Ministarstvu unutrašnjih poslova: Odelenju za Državnu Zaštitu I.“ (u prilogu i izvod iz popisa članova Jugoslovenskog novinarskog udruženja. Sekcija Zagreb), 30.07.1932.
 
„Nikica Defrančeski, učiteljica Jugoslovenske škole u Buenos Airesu podnosi izvještaj o putovanju, dolasku u Buenos Aires, preuzimanju škole i početku rada u istoj.“ (od Nikice Defrančeski), bez nadnevka.
 
„Poslanstvu Kr. Jugoslavije – Opunomoćenom Ministru g. dru Izidoru Cankaru.“ (od Jose Defrančeskog), 25.07.1938.
 
„Poslanstvu Kr. Jugoslavije, Buenos Aires.“ (od Jose Defrančeskog), 02.08.1941.
 
„Poslanstvu Kraljevine Jugoslavije.“ (od Središnjeg odbora Jugoslavenske narodne obrane), 03.10.1941. (u prilogu i dopis istog Odbora Josi Defrančeskom s istim nadnevkom)
 
„Pretsjedništvu Kr. Vlade – Direkciji za Informativnu službu, London.“ (od Jose Defrančeskog), 09.12.1944.
 
== Izvori ==