René Descartes: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 99:
[[datoteka:Fénytörés.jpg|mini|desno|300px|[[Lom svjetlosti]].]]
[[datoteka:Rainbow formation.png|mini|desno|300px|Descartes je protumačio nastanak [[duga|duge]] da se [[svjetlost]] razlaže na boje prolaskom kroz kapljicu [[voda|vode]].]]
I u fizici je Descartes postavio neka nova rješenja tadašnjih problema, a većinu je iznio u svom djelu
* uveo pojam [[Količina gibanja|količine gibanja]] i iznio zakon o njegovu očuvanju,▼
* s Nizozemcem [[Willebrord Snellius|Snelliusom]] je otkrio zakon o [[lom svjetlosti|lomu svjetlosti]],▼
▲* uveo pojam količine gibanja i iznio zakon o njegovu očuvanju
* proučavanjem loma svjetlosti unutar kapljice vode protumačio nastanak [[duga|duge]] (1649.).▼
▲* s Nizozemcem Snelliusom je otkrio zakon o lomu svjetlosti
▲* proučavanjem loma svjetlosti unutar kapljice vode protumačio nastanak duge (1649.)
=== Zakon o količini gibanja ===
Iako je [[Galileo Galilej]] bio blizu načela ustrajnosti u pravocrtnom gibanju, Descartes je bio jedan od prvih koji je jasnije formulirao to načelo u svoja dva zakona o gibanju:
{{citat|Tijelo ne mijenja svoje stanje gibanja (ili mirovanja) sve dok ono ne sretne drugo tijelo; jednom u gibanju, sva se tijela nastavljaju gibati.}}
Svi dijelovi tvari teže gibanju duž pravca sve dok ne sretnu druge dijelove tvari.Osim toga, smatrao je da je gibanje neuništivo i da ga ima koliko ga je bilo i u trenutku stvaranja svijeta. Pod izrazom očuvanje gibanja on smatra današnju količinu gibanja i kaže:
{{citat|Ako se dio tvari giba dva puta brže od drugoga dijela, a taj drugi dio tvari je dva puta veći od prvoga dijela, onda moramo držati da ima isto toliko gibanja u prvom koliko i u drugom dijelu.}}
Jednakost za količinu gibanja je:
:<math>\mathbf{p} = m \mathbf{v}.</math>
▲Svi dijelovi tvari teže gibanju duž pravca sve dok ne sretnu druge dijelove tvari.Osim toga, smatrao je da je gibanje neuništivo i da ga ima koliko ga je bilo i u trenutku stvaranja svijeta. Pod izrazom očuvanje gibanja on smatra današnju količinu gibanja i kaže: "Ako se dio tvari giba dva puta brže od drugoga dijela, a taj drugi dio tvari je dva puta veći od prvoga dijela, onda moramo držati da ima isto toliko gibanja u prvom koliko i u drugom dijelu". Formula za količinu gibanja je: p = m v.
=== Teorija eterskih vrtloga ===
Teorija eterskih vrtologa je, uz zakon o očuvanju količine gibanja, temeljno kinematičko načelo Descartesove fizike. Tako je prema njegovoj teoriji početna tvar bila nepokretna dok Stvoritelj u nju nije uveo gibanje. Tada je svaka čestica dobila rotaciju oko svoje osi, a skup velikog broja čestica dobiva rotaciju oko neke zamišljene osi. On tako sasvim općenito opisuje vrtloge čestica kao zvjezdanih sustava s planetima i njihovim satelitima, ukazujući, poput [[Giordano Bruno|Giordana Bruna]], da je [[Sunčev sustav]] samo jedan od mnogobrojnih u svemiru.
=== Lom svjetlosti ===
Descartes je s [[Willebrord
Svjetlost koja pada na granicu dvaju sredstava indeksa loma ''n<sub>1</sub>'' i ''n<sub>2</sub>'' prijelazom iz jednog u drugo sredstvo lomi se tako da:
* upadna zraka, okomica na granicu sredstava i lomljena zraka leže u istoj ravnini,
* kut loma i kut upada zadovoljavaju
Indeks loma u nekom sredstvu je omjer [[brzina svjetlosti|brzine svjetlosti]] u vakuumu (najveća moguća [[brzina]]) i brzine svjetlosti u tom sredstvu. Optički gušće sredstvo je ono koje ima veći apsolutni indeks loma, a ono čiji je indeks loma manji zove se optički rjeđe sredstvo.
=== Nastanak duge ===
Disperzija svjetlosti je pojava razlaganja višebojne svjetlosti na sastavne boje prolaskom kroz neko sredstvo. Dešava se zbog različite brzine svjetlosti unutar nekog sredstva ovisno o boji svjetlosti. Prolaskom bijele svjetlosti kroz takvo (disperzivno) sredstvo ona se razlaže na boje. Različiti indeks loma za različitu boju uvjetuje i različit kut loma za tu boju. Tako se shvatilo da je svjetlost višebojna. Najčešći primjer za disperziju je prolazak bijele svjetlosti kroz prizmu (čime se bavio [[Isaac Newton]]), ali lijep primjer nalazi se i u prirodi, u obliku [[duga|duge]]. Tada se [[svjetlost]] razlaže na boje prolaskom kroz kapljicu vode. To je protumačio Descartes 1649
== Najvažnija djela ==
| |||