Prema Odvjetništvu, cijela se "operacija" odvijala na taj način da je Glavaš pojedinim pripadnicima [[SUS]]-a dostavljao ceduljice na kojima je bilo naznačeno koga i gdje trebaju "pokupiti" te potom odvesti u Dubrovačku 30 u središtu Osijeka. "Paket" bi tamo dočekala druga ekipa koja je potom bila zadužena za mučenje, dok je za odvođenje i likvidaciju bio zadužen treći tim.<ref name="jutarnji"/>
==Kontekst==
[[9. srpnja]] 1991. započeta je i agresija na [[Osijek]], koji se našao opkoljen sa tri strane. Prva topovska granata razorila je stan na sedmom katu stambene zgrade u naselju [[Sjenjak]]. 1. kolovoza padaju [[Dalj]], [[Erdut]] i [[Aljmaš]], okolna mjesta Osijeka. Grad prima mnogobrojno prognano, preživjelo stanovništvo. Procjenjuje se da je na Osijek ispaljeno 50 tisuća granata i bombi.<ref>[http://www.vjesnik.com/Html/2001/11/27/Clanak.asp?r=pis&c=1 ''Kad će o zdravstvu odlučivati liječnici, a ne političari'']; [[Vjesnik]], 27-11-2001</ref> Od [[2. svibnja]] 1991. do [[26. srpnja]] [[1994]]., u tom gradu primljene su u bolnice 5.222 ranjene osobe, od kojih je 954 poginulo. Preko 8,000 stambenih zgrada je uništeno ili oštećeno.<ref>[http://www.hakave.org/index.php?view=article&catid=96%3Acivilne-rtve&id=2087%3Azaboravljeni-osijek-u-vrijeme-domovinskog-rata&format=pdf&option=com_content ''Zaboravljeni - Osijek u vrijeme Domovinskog rata'']; 23-02-2008. Preuzeto 30. srpnja 2010.</ref> Zbog izbijanja rata, dio hrvatskog pučanstva započeo je osvetničke pohode protiv srpskih civila. Tako se odigrao i slučaj selotejp.<ref>[http://dns1.vjesnik.hr/html/2004/03/12/Clanak.asp?r=unu&c=10 ''Tuđman, Manolić i Gregurić znali za nestanke Srba u Sisku''], [[Vjesnik]], 2004-03-12, Preuzeto 30. srpnja 2010.</ref>
==Suđenja==
Materijali koje su prikupili policijski istražitelji za vrijeme mandata Josipa Begovića poslužili su načelniku PU osječko-baranjske da sastavi kaznenu prijavu koja je Državnom odvjetništvu poslužila kao temelj za tzv. slučaj selotejp, odnosno podizanje kaznenih prijava protiv Branimira Glavaša, Ivice Krnjaka, Dine Kontića, Tihomira Valentića, Zdravka Dragića i Gordane Getoš-Magdić u vezi s ubojstvima, ranjavanjima i mučenja osječkih civila srpske nacionalnosti.
