Internet: razlika između inačica

'''Internet''' je javno dostupna globalna paketna podatkovna mreža koja zajedno povezuje [[računalo|računala]] i [[računalne mreže]] korištenjem istoimenogistoimenim protokolaprotokolom ([[internetski protokol]] = IP). To je "mreža svih mreža" koja se sastoji od milijuna kućnih, akademskih, poslovnih i vladinih mreža koje međusobno razmjenjuju [[informacija|informacije]] i usluge kao što su [[elektronička pošta]], ''[[chat]]'' i prijenos [[datoteka]] te povezane [[web stranice|stranice]] i dokumente ''[[World Wide Web]]a''.

== Povijest Internetainterneta ==

Internet je osnovan [[1969.]] godine u [[SAD]]-u od strane američkog Ministarstva obrane. Zvao se [[ARPANET]] (prva četiri slova su kratica za Advanced Research Project Agency - Agencija za napredne istraživačke projekte, dok ''net'' označava računalnu mrežu<ref name="internet">Dragan Petric, ''Internet'', BUG i SysPrint, 2003., Zagreb</ref>). Cilj te mreže je bio je da se poveže određeni broj računala u SAD-u.<ref name="internet"/> Radilo se o skupoj ideji, no Ministarstvu obrane SAD-a novac nije nedostajao.<ref name="internet"/> Arpanet je imao faktor koji je kasnije bio ključan za nastanak i popularizaciju interneta<ref name="internet"/>; tijekom šezdesetih godina vladao je [[Hladni rat]], zbog čega je Ministarstvo obrane SAD-a strahovalo da bi se mogao dogoditi nuklearni napad. Inženjeri su morali projektirati Arpanet tako da on radi čak i ako se baci bomba na dio uspostavljene mreže te se uništi, dakle, čak i ako dio komunikacijskog dijela bude uništen, ostatak mreže treba nastaviti funkcionirati bez problema.<ref name="internet"/>

Servis World Wide Web izmišljen je u [[CERN]]|CERN-u]] u [[Švicarska|Švicarskoj]] [[1989.]] godine, a izmislio ga je Britanac [[Tim Berners-Lee]].

Za povezivanje se koristeupotrebljavaju [[telefon]]ske mreže, [[ISDN]], [[ADSL]], [[optički kabel|optički]] i ini kabeli, [[umjetni satelit|satelit]]ske veze i drugi načini.

Svako računalo spojeno na internet ima svoju [[IP adresa|IP adresu]], ali se kod korištenja uslugauslugama, npr. u [[internetski preglednik|internetskom preglednik]]u, uglavnom koristeupotrebljavaju imena koja se u adrese prevode s pomoću sustava poslužitelja za [[DNS]]. Popularni su internetski preglednici [[Internet Explorer]], [[Mozilla Firefox]], [[Google Chrome]], [[Opera (preglednik)|Opera]] i [[Safari (internetski preglednik)|Safari]].

[[ISP]] (''Internet service provider'') tvrtke korisnicima pružaju usluge za spajanje na internet, a ponekad također daju i uslugu korištenja elektroničkeelektroničkom poštepoštom i/ili određenu količinu prostora na njihovom [[poslužitelj]]u da korisnik napravi svoju internetskumrežnu stranicu. Kako bi se spojio na internet, korisnik treba potpisati ugovor s ISP-om. Poput drugih država, Hrvatska ima komercijalne i akademske. Svi hrvatski [[ISP]]|ISP-ovi]], osim [[CARNet]]a, su komercijalni. CARnet omogućuje besplatno spajanje na internet u akademske, edukacijske i istraživačke svrhe učenicima, studentima i akademskim krugovima.

*''[[World Wide Web]]'' - koristiupotrebljava [[HTTP]] za prijenos webmrežnih stranica napisanih u [[HTML]]|HTML-u]] - to je noviji servis, ali i najbrže rastući

* [[elektronička pošta]] - koristiupotrebljava [[POP]], [[SMTP]] i druge protokole, jedna od prvih usluga na internetu

* prijenos datoteka - uz standardni [[FTP]] danas se sve više koristiupotrebljavaju ''[[peer to peer]]'' protokoli

* [[Usenet]] - mreža namjenjenanamijenjena razmjeni poruka u interesnim grupama

Korisnici na internetu mogu pristupati različitim informacijama, razgovarati s drugim ljudima, koristiti elektroničkuse poštuelektroničkom poštom ili pristupati forumima, kupovati na internetu, igrati ''online''mrežne igre, koristitiupotrebljavati stranice za [[internetsko bankarstvo]], učiti i sl.