Šljiva: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 18:
}}
[[Datoteka:Bluebyrd_plum.jpg||mini|Šljiva.Slastan sočan plod istoimene voćke, Jede se svježa i sušena a služi i za proizvodnju rakije, pekmeza, džemova i pripremi nekih jela kao što su knedli.]] '''Šljiva''' (lat. ''prunus domestica'', ''prunus instititia'') je vrsta [[voće|voća]] koja raste na drvetu, ima okrugli ili ovalni plod. Plave, crvene ili žute je boje (ovisno o vrsti). Meso ploda je slatko, žućkaste boje s košticom u sredini. Šljiva raste kao srednje veliko stablo, manje ili više bujna rasta. Pojedine sorte zahtijevaju strane oprašivače, dok se neke oplođuju same. Šljive donose plodove na dvogodišnjim ili trogodišnjim granama. Vrijeme cvjetanja je u travnju, prije listanja, a plodovi sazrijevaju u kolovozu, rujnu i listopadu, ovisno o sorti. Ne zahtijevaju redovito i obilno obrezivanje. Šljive su bogate vitaminima A i C. Spadaju u niskokalorično voće tako da se preporučuju u ishrani. Šljive se mogu konzumirati sirove, mogu se sušiti, prave se džemovi i marmelade, zatim za knedle i od šljiva se peče rakija (šljivovica).
RH ima prednosti u odnosu na zapadnoeuropske zemlje, u vidu ekoloških uvjeta i kakvoće plodova. Osobitu kvaitetukvalitetu pokazuje domaća sorta Bistrica koja je dobro poznata, ali je zapuštena u uzgoju.
 
Filogenetski promatrano, šljiva pripada istom rodu (''Prunus'') u koji spadaju i [[bjelošljiva]] , [[badem]], [[breskva]], [[marelica]], [[višnja]] , [[lovorvišnja]] , [[trešnja]] i [[džanarika]] koji kao plod imaju košticu. Rod Prunus sadrži nekoliko podrodova, među kojima je i podrod Prunus, koji se dalje dijeli na tri sekcije: Prunus (šljive Starog Svijeta), Prunocerasus (šljive Novog Svijeta) i Armeniaca (marelice).