Četnici: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Oznake: mobilni uređaj mobilna aplikacija
Nema sažetka uređivanja
Redak 2:
[[Datoteka:Chetniks Flag.svg|thumb|Tradicionalna četnička zastava s čirilićnim natpisom ''Za Kralja i otadžbinu-sloboda ili smrt'']]
Današnje značenje riječi '''četnik''' jest: "Članovi srpske vojne organizacije s izrazito [[Nacionalizam|nacionalističkim]] [[Šovinizam|šovinističkim]] [[Velikosrpska ideologija|velikosrpskim]] ciljem." ([[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]], 2000.) Riječ je tijekom povijesti mijenjala značenje. Koristila se u [[19. stoljeće|19. stoljeću]] i početku [[20. stoljeće|20. stoljeća]] kako u [[Srbija|Srbiji]] i [[Makedonija|Makedoniji]], tako i na području [[Dalmacija|Dalmacije]].
 
Prvi četnički odred nastaje u Beogradu 1903. godine pod okriljem generala Jovana Atanackovića, tadašnjeg ministra obrane Kraljevine Srbije i jednog od glavnih aktera zavjere koja je 1903. svrgnula dinastiju [[Obrenovići|Obrenović]] (uz ekstremno brutalno ubojstvo kralja i kraljice) i dovela [[Karađorđevići|Karađorđeviće]] na vlast u Srbiji. Mladi intelektualci dr. Milorad Gođevac i Vaso Jovanović, uz financijsku pomoć koju je organizirao najbogatiji tadašnji Srbin Luka Ćelović, organizirali su četnički odred koji je krenuo u oružane akcije protiv turske države na području Makedonije. Vodstvo četnika poslije urasta u tajnu revolucionarnu organizaciju [[Crna ruka|"Ujedinjenje ili smrt" ("Crna ruka")]], osnovanu 1908. godine iz redova urotnika iz 1903. godine. Tijekom prvog rata, četnički odredi djeluju kao dio kraljevske vojske, i predstavljaju oslonac "Crne ruke" - koja dolazi u sukob s krugom oko [[Aleksandar II. Karađorđević|prijestolonasljednika Aleksandra]] i potom gubi dotadašnji utjecaj.
 
Četničke organizacije postojale su u [[Kraljevina Jugoslavija|prvoj Jugoslaviji]] [[1918]]. - [[1941]]. U to doba, a osobito u tijeku [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], počinje prevladavati današnje značenje. (Pogledajte članak [[zauzeto značenje]]!) Za Drugog svjetskog rata postojalo je nekoliko vrsta "četnika", ali svi su, usprkos pojedinim akcijama protiv okupatora, poprimili jasan [[kvislinzi|kvislinški]] karakter; surađivali su otvoreno ne samo sa Nijemcima i Talijanima, nego ponekad i sa [[ustaše|ustašama]]. S druge strane četnički je pokret dobivao i potporu od samih [[Saveznici|saveznika]], te je u početnoj fazi rata postojala i suradnja s [[Partizani|partizanima]].
Line 50 ⟶ 52:
 
== Ideologija ==
[[Datoteka:Ljuba Jovanovic Čupa.jpeg|thumb|right|250px|Ljuba S. Jovanović "Čupa" (1877. - 1913.), pravnik, novinar, prokušani četnik i ideolog]]
Ideologija četničkog pokreta je - [[velikosrpska ideologija]], s jakom [[Protukomunizam|antikomunističkom]] komponentom. Tako se u memorandumu "[[Homogena Srbija]]" kojega je Stevan Moljević (predratni odvjetniku u Banja Luci i jedan od glavnih političkih organizatora i propagandista među Mihailovićevim četnicima) napisao 30. lipnja 1941. godine, ubrzo nakon poraza Jugoslavije u [[Travanjski rat|Travanjskom ratu]], zahtjeva obnova Jugoslavije uz čvrstu hegemoniju Srba nad drugim narodima u Jugoslaviji, a potom i nad širim područjem Balkana; u koju svrhu treba osigurati šire područje koje pretežno ili isključivo naseljavaju Srbi, te osobito osigurati izlaz tog područja na more.
Ideologija četničkog pokreta je - [[velikosrpska ideologija]], s jakom [[Protukomunizam|antikomunističkom]] komponentom.
 
Kao ideolog u ranom četničkom pokretu javlja se mladi pravnik i prokušani četnički borac [[Ljubomir S. Jovanović]] "Čupa", koji se tijekom studija u Bruxellesu susreće s idejama tajnih revolucionarnih društava tog doba. On piše pravila "Crne ruke", te uspostavlja osnove rada po uzoru na talijanske [[Karbonari|Karbonare]] i njemačka nacionalistička tajna društva.
 
U vrijeme širenja raznih totalitarnih ideologija, četnici poprimaju snažni antikomunistički (ali ne i antifašistički) karakter.
 
Ideologija četničkog pokreta je - [[velikosrpska ideologija]], s jakom [[Protukomunizam|antikomunističkom]] komponentom. Tako se uU memorandumu "[[Homogena Srbija]]" kojega je Stevan Moljević (predratni odvjetnikuodvjetnik u Banja Luci i jedan od glavnih političkih organizatora i propagandista među Mihailovićevim četnicima) napisao 30. lipnja 1941. godine, ubrzo nakon poraza Jugoslavije u [[Travanjski rat|Travanjskom ratu]], zahtjeva obnova Jugoslavije uz čvrstu hegemoniju Srba nad drugim narodima u Jugoslaviji, a potom i nad širim područjem Balkana; u koju svrhu treba osigurati šire područje koje pretežno ili isključivo naseljavaju Srbi, te osobito osigurati izlaz tog područja na more.
 
Radi ostvarenja takvih ciljeva, daje glavni zapovjednik [[Draža Mihailović]] u prosincu iste godine upute četničkim zapovjednicima, gdje naznačuje: "Ciljevi naših odreda jesu ... 1.) Borba za slobodu celokupnog našeg naroda pod žezlom Njegovog Veličanstva Kralja Petra II. 2.) Stvoriti veliku Jugoslaviju i u njoj veliku Srbiju, etnički čistu u granicama Srbije — Crne Gore — Bosne i Hercegovine — Srijema — Banata i Bačke. 3.) Borba za uključenje u naš državni život i svih još neoslobođenih, slovenskih teritorija pod Italijanima i Nemcima (Trst — Gotrica — Istra i Koruška) kao i Bugarske, sjeverne Albanije sa Skadrom. 4.) Čišćenje državne teritorije od svih narodnih manjina i ne-nacionalnih elemenata. 5.) Stvoriti neposredne zajedničke granice između Srbije i Crne Gore, kao i Srbije i Slovenačke čišćenjem Sandžaka od Muslimanskog življa i Bosne od Muslimanskog i Hrvatskog življa. 6.) Kazniti sve Ustaše i Muslimane koji su u tragičnim danima nemilosrdno uništavali naš narod. 7.) Kazniti sve one koji su krivi za našu aprilsku katastrofu. 8.) U krajevima očišćenim od narodnih manjina i ne-nacionalnih elemenata izvršiti naseljavanje Crnogorcima (u obzir dolaze siromašne nacionalne ispravne i poštene porodice).<ref>[http://www.znaci.net/00001/138_46.pdf "Četnici kao nosioci građanskog rata i saveznička intervencija", Instrukcija Draže Mihailovića majoru Đorđu Lašicu i kapetanu Pavlu Đurišiću 20.12.1941]., kod "znaci.net", pristupljeno 18. svibnja 2015.</ref>