Epitel: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m sitno |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 18:
*'''Bazalna stijenka''' ima sloj izvanstanične tvari koji se naziva [[bazalna lamina]]. Derivat je epitela. Vidi se samo elektronskim mikroskopom, a sastoji se od mreže tankih vlakanaca što se naziva [[lamina densa]] i može s jedne ili obje strane lamine denese imati i svjetliji sloj - [[lamina rara]]. Bazalna lamina je izgrađena od [[kolagen]]a tipa IV, [[laminina]] i [[proteoglikani|proteoglikana]] (heparan sulfat). Sidrenim vlakancima, građenih od kolagena tip VII i snopova mikrofibrila, je s donje starne pričvršćena na vezivno tkivo. Ima ulogu selektivne barijere, a potrebna je za uzajamno djelovanje stanice, te pri njihovom razmještanju i gibanju. [[Bazalna membrana]] je pojam u svjetlosnoj mikroskopiji, a sastoji se od dvije bazalne lamine ili jedne bazalne lamine i retikularne lamine. Za razliku od bazalne lamine, retikularna lamina je derivat stanica vezivnog tkiva. Uz bazalnu laminu prilježe bazalni pol epitelnih stanica. On je kod većine epitelnih stanica građen gotovo jednako jer služi istoj svrsi - izmjeni tvari.
*'''Lateralna stijenka''' ima nekoliko specijaliziranih područja stanične membrane koji omogućuju udruživanje stanica, njihovu međusobnu povezanost i komunikaciju. To su različite makromolekule i ioni (glikoproteini, proteoglikani, kalcij uz EDTA), ali na lateralnoj stijenci to su [[međustanični spojevi]]. Oni su mjesta adhezije, brtvila koja sprječavaju prolaz tvari kroz međustanični prostor te tvorbe koje omogućuju komunikaciju.
**Nepropusni spojevi
***čvrste spojeve ([[Zonula okludens]], [[okludentna zonula]])čine membrane susjednih stanica su se stopile i zabrtvile međustanični prostor da priječe protok tvari između epitelnih stanica (paracelularni put). Nalaze se na samom vrhu stanice.
**Pričvrsni spojevi
***[[Zonula adherens]] ([[adherentna zonula]], intermedijarni spoj) sadrži ploču guste tvari na citoplazmatskoj strani spojnog dijela membrane od koje polaze [[aktin]]ski filamenti šireći se u citoplazmu. Taj spoj okružuje stanicu poput pojasa i služi za povezivanje susjednih stanica. Zonula okludens i zonula adherens zajedno čine završnu prečku koja se vidi svjetlosnim mikroskopom.
***[[Dezmosom]] (Macula adherens) je ovalna tvorba smještena nasuprot jednakoj tvorbi na susjednoj stanici pri čemu su njihove membrabne malo razmaknute. S unutrašnje strane [[stanična memebrana|stanične membrane]] nalazi se kružna gusta nakupina tvari - pričvrsna ploča na koju se vežu citokeratinski [[intermedijarni filamenti]] koji se tu svijaju i vraćaju u citoplazmu poput sigurnosne igle. Izgledaju poput zakrpa. Na dodirnoj površini nekih epitelnih stanica i njihove bazalne lamine (povezuje ih) se često nalazi [[hemidezmosom]] što izgleda poput polovice dezmosoma.
**Komunikacijski spojevi
***tijesni spoj ([[nexus]], [[procjepna veza]], gap junction) čine susjedne stanične membrane koje povezuju [[bjelančevine]] sa [[hidrofobnost|hidrofobnim]] središtem (konekson), pa nastaje [[hidrofilnost|hidrofilni]] kanal koji omogućuje prelaženje čestica male molekularne mase iz jedne stanice u drugu. Nalaze se u jetri, leći i srčanom mišiću. Stanice tako nisu neovisne, nego djeluju u skladu jedna s drugom.
*'''Slobodna stijenka''' (površina) čini apikalni pol, a razlikuje se ovisno o funkciji stanice (zaštita, sekrecija, apsorpcija, podražljivost). Ima specijalizirane tvorbe koje upućuju na njenu funkciju :
**[[Mikroresice|Mikrovili]] su kratki ili dugi, prstoliki izdanci citoplazme pokriveni staničnom membranom i povećavaju slobodnu površinu stanice, a osnovna funkcija im je apsorpcija. Prekriva ih glikoproteinski glikokaliks (vlaknasta ovojnica). Na svjetlosnom mikroskopu, mikrovili s glikokaliksom su gusto zbijeni i nazivaju se četkasta prevlaka. Nalaze se na pokrovnom epitelu tankog crijeva i proksimalnom kanaliću bubrega
[[datoteka:bronchiolar epithelium 4 - SEM.jpg|minijatura|cilije respiratornog epitela]]
| |||