Inačica od 7. siječnja 2015. u 14:55 uredi Maestro Ivanković (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Birokrati, IP blok iznimke, Ophoditelji, Administratori 31.686 edits m uklonjena promjena suradnika 46.188.191.54 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Kubura ← Starija izmjena		Inačica od 16. kolovoza 2015. u 06:11 uredi ukloni ovu izmjenu Rovoobob (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 12.236 edits Dodatci članku, oblik, izvor. Novija izmjena →
Redak 1: ~~Dr.~~ '''Božidar Širola''' ([[Žakanje]], [[20. prosinca]] [[1889.]]. – [[Zagreb]], [[10. travnja]] [[1956.]].), bio je [[Hrvatska\|hrvatski]] [[skladatelj]] i glazbeni pisac, [[muzikolog]] i [[etnomuzikolog]]. Sin je poznatog hrvatskog katoličkog oblikovatelja kulture [[Stjepan Širola\|Stjepana Širole]].<ref name="Glas Koncila">[[Vladimir Lončarević]]: Katolički oblikovatelji kulture. "Dobar katolik" Stjepan Širola, [[Glas Koncila]], Velika Gospa 2014., str. 29.</ref> Božidar Širola oženio je kćer [[Velimir Deželić stariji\|Velimira Deželića starijeg]].<ref name="Gledec">Gordan Gledec: [http://www.slideshare.net/gordang/dr-velimir-deeli-stariji-rodoslov-predaka-i-potomaka Dr. Velimir Deželić stariji – rodoslov predaka i potomaka, predavanje u sklopu tribine Hrvatskog rodoslovnog društva], pristupljeno 30. rujna 2014.</ref> Brat je [[Mladen Širola\|Mladena]], dječjeg pisca, kazališnog djelatnika, pedagoga i filmskog autora.<ref name="Gledec"/>▼ == Životopis == U [[Karlovac\|Karlovcu]] je završio pučku školu i pohađao glazbenu školu. Realnu gimnaziju, započetu u Karlovcu završio je u Zagrebu, gdje je nastavio i učenje violine kod Ladislava Miranova, a po završetku gimnazije upisao je studij matematike i fizike. Diplomirao je 1913. i odmah se zaposlio kao nastavnik, te nastavio kao privatni učenik [[Ivan Zajc\|Ivana pl. Zajca]] učiti glazbenu teoriju i instrumentaciju. Već tada je Širola skladao, i neke su njegove skladbe izvedene u Zagrebu. Kao zborovođa ''Akademskoga glazbenog društva Mladost'' putovao je po Austriji, Madžarskoj, Njemačkoj, upoznao značajne skladatelje, te nastavio glazbeno usavršavanje na ''Institutu za glazbene nauke'' Sveučilišta u Beču. Na osnovi disertacije ''Das istrische Volkslied'' stekao je 1921. naslov doktora filozofije, postavši tako prvi hrvatski školovani muzikolog. Božidar Širola bio je kustos, zatim ravnatelj [[Etnografski muzej u Zagrebu\|Etnografskoga muzeja]] u Zagrebu. Poznat je kao skladatelj (gotovo svih glazbenih oblika), muzikolog (autor prvog sustavnog pregleda povijesti hrvatske glazbe) i etnomuzikolog (autor brojnih rasprava o hrvatskoj folklornoj glazbi). Umro je u Zagrebu 10. travnja 1956. ▼ ▲Božidar Širola rodio se je u Žakanju 1889. godine. Sin je poznatog hrvatskog katoličkog oblikovatelja kulture [[Stjepan Širola\|Stjepana Širole]].<ref name="Glas Koncila">[[Vladimir Lončarević]], ''Katolički oblikovatelji kulture. "Dobar katolik" Stjepan Širola'', ''[[Glas Koncila]]'', Velika Gospa 2014., str. 29.</ref> Božidar Širola oženio je kćer [[Velimir Deželić stariji\|Velimira Deželića starijeg]].<ref name="Gledec">Gordan Gledec:, [http://www.slideshare.net/gordang/dr-velimir-deeli-stariji-rodoslov-predaka-i-potomaka ''Dr. Velimir Deželić stariji – rodoslov predaka i potomaka, predavanje u sklopu tribine Hrvatskog rodoslovnog društva''], pristupljeno 30. rujna 2014.</ref> Brat je [[Mladen Širola\|Mladena]], dječjeg pisca, kazališnog djelatnika, pedagoga i filmskog autora.<ref name="Gledec"/> ▲U [[Karlovac\|Karlovcu]] je završio pučku školu i pohađao glazbenu školu. Realnu gimnaziju, započetu u Karlovcu završio je u Zagrebu, gdje je nastavio i učenje violine kod Ladislava Miranova, a po završetku gimnazije upisao je studij matematike i fizike. Diplomirao je [[1913.]] godine i odmah se zaposlio kao nastavnik, te nastavio kao privatni učenik [[Ivan Zajc\|Ivana pl. Zajca]] učiti glazbenu teoriju i instrumentaciju. Već tada je Širola skladao, i neke su njegove skladbe izvedene u Zagrebu. Kao zborovođa ''Akademskoga glazbenog društva Mladost'' putovao je po [[Austrija\|Austriji]], [[Madžarska\|Madžarskoj]], [[Njemačka\|Njemačkoj]], upoznao značajne skladatelje, te nastavio glazbeno usavršavanje na ''Institutu za glazbene nauke'' Sveučilišta u Beču. Na osnovi disertacije ''Das istrische Volkslied'' stekao je, [[1921.]] godine, naslov doktora filozofije, postavši tako prvi hrvatski školovani muzikolog. Božidar Širola bio je kustos, zatim ravnatelj [[Etnografski muzej u Zagrebu\|Etnografskoga muzeja]] u Zagrebu. Poznat je kao skladatelj (gotovo svih glazbenih oblika), muzikolog (autor prvog sustavnog pregleda povijesti hrvatske glazbe) i etnomuzikolog (autor brojnih rasprava o hrvatskoj folklornoj glazbi)~~. Umro je u Zagrebu 10. travnja 1956~~. Umro je u Zagrebu, 10. travnja 1956. godine. Pokopan je na zagrebačkome groblju [[Mirogoj]]u.<ref>[http://www.gradskagroblja.hr/default.aspx?id=324 Gradska groblja Zagreb - Š], pristupljeno 16. kolovoza 2015.</ref> == Kompozicije == Line 10 ⟶ 14: * ''Oratorium von den heilige Cyrill und Methodius'' * ''Suita iz "Šume Striborove"'' za klavir * ''Düsseldorfer Foxtrott'' (Tekst: Peter Korfmacher) (22.VI.1955.) * ''Koncertni andante'', op. D 24 * ''Plavo more'' - tango * ''Žudnja'' (sopran i klavir) (12.II.1947.) * ''Četiri skladbe'' za klavir (Po starim skicama izrađeno 15. i 16.VI.1945. u Zagrebu) * ''Prizori iz marionetske igre'', suita za veliki orkestar (Zagreb, na Pankracijevo 1945.) * ''Zapis u spomenar'', za klavir (Zagreb 1943; 16.X.1943.) * ''Sinfonijeta'' G-dur za gudački orkestar * ''Sonatina antica'', za klavir (Zagreb 1929; 31.I.1929.) * ''Idyllisches Intermezzo'', Pantomime in 2 Teilen * ''Tri bagatele'', za klavir (1921.) * ''Uvertira'' A-dur (10.4.1920. povratio mi g. rav. Sachs, jer nije zrelo za izvedbu) * ''Sjene'', balet * ''Notturno'' simfonijska pjesan za sopran i veliki orkestar (Zagreb, 1916.) * ''Simfonijski scherzo'' G-dur * ''Duet'' C-dur za 2 violine Line 30 ⟶ 34: * ''Concerto da camera'' per due flauti concertanti col accompagnamento di tre clarinetti, quatro corni e stromenti ad arco * ''Petit jardiner'', dječja francuska gluma za dječji zbor i klavir === Sonate za klavir === * IX. sonata za klavir f-mol (25-.IX-.1955.) * VIII. sonata za klavir F-dur (Zagreb, 1954.) * VII. sonata za klavir d-mol (Zagreb, 1954.) * VI. sonata za klavir C-dur (Zagreb, 1951.; 13.XI.1951.) * V. sonata za klavir B-dur (Zagreb, 1951.) * IV. sonata za klavir As-dur (Zagreb, 1951.; 19.X.1951.) * III. sonata za klavir cis-mol (Zagreb, 1951.; 2.X.1951.) * II. sonata za klavir G-dur (Zagreb, 1951.; 26.IX.1951.) * I. sonata E-dur (Zagreb 1945. Izrađeno po staroj skici; 22.VI.1945.) === Sonate za violinu i klavir === * II. sonata za violinu i klavir : F-dur (Lovran, 1955.) * Sonata za violinu i klavir D-dur (Lovran, 28.VIII.1952. u podne) === Gudački kvarteti === * XIII. gudački kvartet A-dur (Zagreb, 1955.; 30.XI.1955.) * XII. gudački kvartet f-mol (Lovran, 1955.; 2.VIII.1955.) * XI. gudački kvartet A-dur (Zagreb, 1955.; 9.VI.1955.) * X. gudački kvartet F-dur (Little) (Zagreb, 1955.; 25.V.1955.) * IX. gudački kvartet G-dur (Nizozemski) (Posvećeno dru. Jaapu Kunstu, Zagreb, 1953.) * VII. gudački kvartet h-mol (Opatija - Zagreb, 1951.; 15.IX.1951. Zagreb) * VI. gudački kvartet A-dur (Zagreb, 1951.; 20.IX.1951.) * V. gudački kvartet g-mol (Zagreb, 1951.; 28.VII.1951.) * II. kvartet C-dur Bodulski (Sv. Jelena / 1933; u Zagrebu mj. siječnja 1950.) * I. Gudački kvartet d-mol Medjimurski (1927.) === Sonata za violoncello i klavir === * Sonata za violoncello i klavir C-dur (Zagreb, 1952.) === Klavirski triji === * Trio G-dur za violinu, violoncello i klavir (po motivima hrvatskih narodnih popjevaka iz Gundinaca u Slavoniji) (20.XII.1939.) * Trio u D-duru za klavir, violinu i violoncello * Trio C-dur za violinu, violoncello i klavir (Izlake, 1937; 25. VII. 1937.) === Simfonije === * 2. simfonija a-mol (Započeta 1945.) * Simfonija e-mol za veliki orkestar (21.VII. (na dan proroka Danijela) 1945. iza 7 sati na večer)

Božidar Širola: razlika između inačica