Katoličanstvo u Hrvata: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 26:
== Kršćanstvo i Katolička Crkva u Hrvata danas ==
Nakon sloma komunizma na prvim višestranačkim izborima 1990. godine kršćanstvo dobiva punu slobodu i doživljava nagli rast popularnosti. U javnosti se stvara slika koja pripadnost katoličkoj vjeri veže uz kapitalizam, hrvatstvo i političku desnicu, a nereligioznost uz komunizam, jugoslavenstvo i političku ljevicu. Za vrijeme [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] katoličanstvo i pravoslavlje se često navode kao osnovna podjela među zaraćenim stranama, što dovodi i do posebnog razaranja crkvenih objekata: njih ukupno 1426 je uništeno ili oštećeno.▼
▲Nakon sloma komunizma na [[Hrvatski parlamentarni izbori 1990.|prvim višestranačkim izborima 1990. godine]] kršćanstvo dobiva punu slobodu i doživljava nagli rast popularnosti
U Republici Hrvatskoj Katolička Crkva ima definiran pravni položaj kao autonomna na svom području te joj je omogućeno održavati vjeronauk u državnim osnovnim i srednjim školama onim učenicima koji ga izaberu, može osnivati i sama katoličke škole, a omogućena joj je i pastoralna skrb među katoličkim vjernicima u oružanim snagama i redarstvenim službama. Razmjenom ratifikacijskih instrumenata 9. travnja 1997. stupili su na snagu ugovori između Svete Stolice i Republike Hrvatske:▼
▲U Republici Hrvatskoj Katolička Crkva ima definiran pravni položaj kao autonomna na svom području te joj je omogućeno održavati vjeronauk u državnim osnovnim i srednjim školama onim učenicima koji ga izaberu, može osnivati i sama katoličke škole, a omogućena joj je i pastoralna skrb među katoličkim vjernicima u oružanim snagama i redarstvenim službama. Razmjenom ratifikacijskih instrumenata [[9. travnja]] 1997. stupili su na snagu ugovori između Svete Stolice i Republike Hrvatske:
# o pravnim pitanjima,
Line 34 ⟶ 35:
# o dušobrižništvu katolika u oružanim snagama i redarstvenim službama.
U tijeku su pregovori za 4. ugovor koji bi trebao regulirati ekonomska pitanja, što je za Crkvu od životne važnosti jer zakonodavstvo ne predviđa povrat nacionaliziranih dobara nego tek manju odštetu. Do [[1990.]] u medijima se nisu pojavljivali stavovi Crkve, no danas novinari redovito pribivaju zasjedanjima Hrvatske biskupske konferencije, pa su stavovi Crkve o temama poput rada nedjeljom, medicinski potpomognute oplodnje, odnosu prema Domovinskom ratu, suradnje s Haškim sudom i slično javno poznati i onima koji ne idu na nedjeljnu misu (što prije 1990. nije bio slučaj), što pak potiče rasprave o ulozi Crkve u društvu. Od osamostaljenja Hrvatsku je tri puta posjetio papa [[Ivan Pavao II.]], što je bilo popraćeno velikim zanimanjem javnosti i medija.
Od nastanka samostalne Hrvatske [[1991.]] godine [[Katolička
▲Od nastanka samostalne Hrvatske 1991. godine Katolička crkva u Hrvatskoj pokušava promicati svoje vrijednosti u društvu, često uz suradnju konzervativnih političkih stranaka i katoličkih udruga. Neke od vrijednosti i inicijativa su;
* neradna nedjelja
* [[lustracija]] i [[Lustracija u Hrvatskoj|kažnjavanje zločina iz vremena komunizma]]
* [[
* zaštita [[Brak|braka]] kao zajednice muškarca i žene, protivljenje homoseksualnim brakovima ([[Istospolna zajednica|istospolnim zajednicama]])
* zaštita života od [[Začeće|začeća]] do prirodne smrti, tj. protivljenje [[Pobačaj|pobačaju]], [[Umjetna oplodnja|umjetnoj]]/[[Medicinski potpomognuta oplodnja|medicinski pomognutoj oplodnji]] i [[Eutanazija|eutanaziji]]
* [[Prirodne metode kontracepcije|prirodne metode]] u [[Planiranje obitelji|planiranju obitelji]] i liječenju [[
{{Glavni|Katoličanstvo|Katolička upravna podjela Republike Hrvatske}}
== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
| |||