Razlika između inačica stranice »Ćiril i Metod«

Dodano 826 bajtova ,  prije 5 godina
bez sažetka
m
{{Infookvir svetac
[[Datoteka:Cyril Methodius25K.jpg|mini|160px|desno|Ćiril i Metod]]
| ime = Ćiril i Metod
| slika = Cyril-methodius-small.jpg
| opis_slike =
| naslov =
| nadnevak rođenja = [[826]]./[[827]]. i [[815.]]
| mjesto rođenja = [[Solun]]
| nadnevak smrti = [[14. veljače]] [[869]]. i [[6. travnja]] [[885]].
| mjesto smrti =
| nadnevak proglašenja slugom Božjim =
| nadnevak proglašenja blaženim =
| nadnevak proglašenja svetim = [[Rimokatolička Crkva]]<br>[[Pravoslavna Crkva]]<br>[[Anglikanska Crkva]]
| slavi se u =
| nadnevak spomendana = [[14. veljače]]
| simboli na slikama toga svetca =
| zaštitnik =
| zaštitnik zemljopisno =
| zaštitnik zanimanja =
| glavna svetišta =
}}
'''Sveti Ćiril''' ([[grčki|grč.]]: ''Κύριλλος'' ; [[826]]./[[827]]. - [[14. veljače]] [[869]].) i '''Sveti Metod''' ([[grčki]]: ''Μεθόδιος'' ; [[815]]. - [[6. travnja]] [[885]].), kršćanski sumisionari sveci, spomendan im jei [[5. srpnjasveci]].
 
== Životopis ==
'''Sveti Ćiril''' ([[grčki]]: ''Κύριλλος'' ; [[826]]./[[827]]. - [[869]].) i '''Sveti Metod''' ([[grčki]]: ''Μεθόδιος'' ; [[815]]. - [[885]].) kršćanski su sveci, spomendan im je [[5. srpnja]].
 
Braća Ćiril (pravo ime Konstantin, ime Ćiril uzeo je nakon zaređenja) i Metod, obojica su rođena u [[Solun]]u. Poznati su i kao Solunska braća, Sveta braća i slavenski apostoli. Njihov otac Lav bio je visoki [[Bizant|bizantskibizant]]ski vojni zapovjednik (drungar). Najraniju mladost proveli su u Solunu koji je u to vrijeme posve okružen [[Slaveni|Slavenima]]ma. Metod postaje upravitelj jedne [[arhontija|arhontije]] u istočnoj [[Makedonija|Makedoniji]], dok je Ćiril, odgojen na carskom dvoru, nakon završenih [[filozofija|filozofskih]] i [[teologija|teoloških]] studija postavljen za bibliotekara [[Aja Sofija|Svete Sofije]] u [[Carigrad]]u i učitelja [[filozofija|filozofije]] na carigradskoj visokoj školi.
 
Godine [[851]]. Ćiril postaje član bizantskog poslanstva arapskom kalifu u Samari, a 856. u doba političkih i crkvenih trzavica Metod napušta svoj položaj arhonta i povlači se u samostan na [[Olimp]]u u [[Mala Azija|Maloj Aziji]]. Malo kasnije za njim dolazi i Ćiril. Ali po nalogu bizantskog cara Mihala, [[860]]. oba brata odlaze kao misionari među tursko-tatarske [[Hazari|Hazare]] u južnoj [[Rusija|RusijRusiji]]i.
== Pokrštavanje slavenskih naroda ==
 
Godine [[851]]. Ćiril postaje član bizantskog poslanstva arapskom kalifu u Samari, a 856. u doba političkih i crkvenih trzavica Metod napušta svoj položaj arhonta i povlači se u samostan na [[Olimp]]u u [[Mala Azija|Maloj Aziji]]. Malo kasnije za njim dolazi i Ćiril. Ali po nalogu bizantskog cara Mihala, [[860]]. oba brata odlaze kao misionari među tursko-tatarske [[Hazari|Hazare]] u južnoj [[Rusija|Rusij]]i.
 
Neposredno nakon povratka iz Rusije angažirani su za novu misiju kod Slavena. Naime, [[862]]. poslanstvo [[Moravska|moravskog]] kneza [[Rastislav]]a zatražilo je od cara Mihajla biskupa i svećenike koji će propovijedati na [[slavenski jezici|slavenskom jeziku]] [[kršćanstvo|kršćansku vjeru]]. Zadatak je bio velik i delikatan. Na područjima prostrane Rastislavljeve države širili su kršćanstvo već od početka 9. stoljeća [[Njemačka|njemački]] svećenici iz regensburške i pasaunske dijeceze. Rastislav, bojeći se njihovog političkog utjecaja, traži u Bizantu oslonac protiv kralja [[Ludvig Njemački|Ludviga Njemačkog]], ispod čije se vlasti ogorčenom borbom istrgao. Rastisavljeva koncepcija išla je za tim da samostalna moravska crkva s domaćim klerom i vlastitim liturgijskim jezikom postane brana svakom stranom utjecaju.
 
Bizant donekle udovoljava RastislavljevojRastislavovoj želji i šalje mu Ćirila i Metoda. Braća su se za ovaj posao ozbiljno spremili; Ćiril je sastavio prvo slavensko pismo ([[glagoljica|glagoljicu]]) i na jezik makedonskih Slavena iz okolice Soluna (koji su od djetinjstva dobro znali) preveli su najnužnije crkvene knjige. Na taj su način stvorili prvi slavenski književni jezik i postavili temelje slavenskoj književnosti. Godine [[863]]. braća kreću na put i stižu [[864]]. knezu Rastislavu koji ih je gostoljubivo primio, ali uspjeh njihove misije, mnogobrojni učenici i narodne simpatije izazivaju reakciju njemačkog klera. Protiv slavenskih misionara počinje podmukla borba njemačkog svećenstva. Glavni argument protivnika slavenske liturgije bila je tzv. [[Trojezična hereza|trojezična teorija]] prema kojoj postoje samo tri sveta jezika na kojima se mogu vršiti vjerski obredi: [[hebrejski]], [[grčki]] i [[latinski]].
== Opismenjivanje slavenskih naroda ==
 
Bizant donekle udovoljava Rastislavljevoj želji i šalje mu Ćirila i Metoda. Braća su se za ovaj posao ozbiljno spremili; Ćiril je sastavio prvo slavensko pismo ([[glagoljica|glagoljicu]]) i na jezik makedonskih Slavena iz okolice Soluna (koji su od djetinjstva dobro znali) preveli su najnužnije crkvene knjige. Na taj su način stvorili prvi slavenski književni jezik i postavili temelje slavenskoj književnosti. Godine [[863]]. braća kreću na put i stižu [[864]]. knezu Rastislavu koji ih je gostoljubivo primio, ali uspjeh njihove misije, mnogobrojni učenici i narodne simpatije izazivaju reakciju njemačkog klera. Protiv slavenskih misionara počinje podmukla borba njemačkog svećenstva. Glavni argument protivnika slavenske liturgije bila je tzv. [[Trojezična hereza|trojezična teorija]] prema kojoj postoje samo tri sveta jezika na kojima se mogu vršiti vjerski obredi: [[hebrejski]], [[grčki]] i [[latinski]].
 
Nakon trogodišnjeg boravka u [[Moravska|Moravskoj]] braća polaze na put kako bi biskup zaredio Metoda i nove slavenske svećenike. Došavši u [[Panonija|Panoniju]] neko vrijeme su se zadržali na dvoru kneza Kocelja kako bi ga upoznali sa svojim radom na slavenskoj crkvenoj knjizi. Stekavši i tu mnogo učenika polaze u [[Venecija|Veneciju]] gdje su morali voditi oštru polemiku s tamošnjim [[Trojezična hereza|"trojezičnjacima"]]. Odatle ne kreću za Carigrad, gdje je umoren car Mihajlo, a vlast preuzeo [[Vasilije Makedonski]], već odlaze u [[Rim]]. Papa [[Hadrijan]] vidi u slavenskim misionarima dobre pomagače u borbi protiv osiljenih i neposlušnih njemačkih nadbiskupa i njihova suverena te ih prima svečano. U Rimu se Ćiril razboli i uskoro kao redovnik umire u Rimu (sahranjen je u crkvi sv. Klementa, gdje je i danas sačuvan njegov grob). Hadrijan je odobrio slavensku službu, a Metoda poslao [[869]]. knezu Kocelju, čak ga prilikom njegovog drugog boravka u Rimu posvetio za panonskog nadbiskupa. Time je zapadni Ilirik trebao biti izdvojen iz jurisdikcije salzburškog nadbiskupa i podvrgnut izravno Rimu.
Metod prevodi u Moravskoj na slavenski jezik [[Biblija|Bibliju]]. Nakon njegove smrti u Moravskoj je zabranjena slavenska liturgija, a knez Svatopluk je prognao njegove učenike. Neki od njih prodani su u [[ropstvo]], a neki su se uspjeli skloniti u [[Bugarska|Bugarsku]], [[Makedonija|Makedoniju]], [[Raška|Rašku]] i [[Primorska Hrvatska (kneževina)|primorsku Hrvatsku]] gdje su nastavili svoj rad. Prijevodom liturgijskih i biblijskih knjiga udarili su Ćiril i Metod temelje slavenskoj pismenosti.
 
== Vidi i:Poveznice ==
 
* [[Slavorum Apostoli]], [[enciklika]] o sv. Ćirilu i Metodu
 
== Izvori ==
{{izvori}}
 
* {{moljac|ciril_metod.htm}}
 
[[Kategorija:Jezikoslovci]]
[[Kategorija:Slavenska kultura]]
 
<!-- interwiki -->