Razlika između inačica stranice »Krešimir Baranović«

Dodano 2.537 bajtova ,  prije 5 godina
Dodatci članku, oblik., infookvir, izvori.
(Dodatci članku, oblik., infookvir, izvori.)
{{Infookvir skladatelj
'''Krešimir Baranović''' ([[Šibenik]], [[25. lipnja]] [[1894]]. - [[Beograd]], [[17. studenog]] [[1975]].) [[Hrvatska|hrvatski]] je skladatelj i dirigent.
|ime = Krešimir Baranović
|opis_slike = Krešimir Baranović
|veličina = 220px
|puno_ime = Krešimir Baranović
|slika = Krešimir Baranović.jpg
|datum_rođenja = [[25. lipnja]] [[1894.]]
|datum_smrti = [[17. studenoga]] [[1975.]]
|djela = ''Z mojih bregov'', ''Moj grad'', ''Goran'', ''[[Licitarsko srce (balet)|Licitarsko srce]]'', ''Imbrek z nosom'', ''Kineska priča''
|period =
|utjecaj =
|suradnici =
|nagrade = Oktobarska nagrada grada Beograda, za kantatu ''Goran'', 1960.; Sedmojulska nagrada, za životno djelo, 1962.
|poveznica =
}}
 
'''Krešimir Baranović''' ([[Šibenik]], [[25. lipnja]] [[1894.]] - [[Beograd]], [[17. studenoga]] [[1975.]]), bio je [[Hrvatska|hrvatski]] je [[skladatelj]] i [[dirigent]]. Baletima ''Licitarsko srce'' i ''Imbrek z nosom'' utemeljio je moderni hrvatski balet.<ref>[http://hol.lzmk.hr/clanak.aspx?id=3450 Hrvatski obiteljski leksikon: Baranović, Krešimir], pristupljeno 22. kolovoza 2015.</ref>
 
== Životopis ==
Krešimir Baranović rodio se je u Šibeniku 1894. godine. U [[Zagreb]]u učise školovao od [[1908.]] do [[1912.]] godine, privatno kod Dragutina (Carla) Kaisera i u školi Hrvatskoga glazbenog zavoda (rog kod [[Fran Lhotka|Frana Lhotke).<ref name="he">[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=5818 Hrvatska enciklopedija: Baranović, Krešimir], pristupljeno 22. kolovoza 2015.</ref> Učio je teoretske predmete, [[klavir]] i [[rog]],. da bi, nakonNakon mature, upisao je [[kompozicija (glazba)|kompoziciju]] na MuzičkojGlazbenoj akademiji u [[Beč]]u ([[1912.]].-[[1914.]].).<ref name="he"/> [[1915]]. godine postajepostao dirigentje dirigentom u Zagrebačkoj operi, gdje ostajeje ostao sve do [[1927.]]. godine, kada prelazije prešao na istu dužnost u [[Beograd]], da bi tijekom [[1927.]]. i [[1928.]]. godine gostovao s baletskom trupom [[Ana Pavlova|Ane Pavlovne]] u [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Nizozemska|Nizozemskoj]], [[Švicarska|Švicarskoj]] i [[Italija|Italiji]]. U Zagreb se vraćavratio [[1928.]]. godine na staro mjesto, gdje ostajeje ostao sve do [[1943.]]. godine, kada preuzimaje preuzeo vođenje Radio-orkestra u [[Bratislava|Bratislavi]] ([[Slovačka]]), gdje je imenovan i za direktora Opere (1945.-1946.). Nakon toga postajeod profesor1946. Glazbenedo akademije[[1951.]] godine bio je profesorom dirigiranja na Muzičkoj akademiji u Beogradu, dirigentdirigentom Opere (1946.–1962.) i direktorujedno direktorom beogradske Filharmonije (1951.–1961.).<ref name="hbl">[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1270 Hrvatski biografski leksikon: Baranović, Krešimir], pristupljeno 22. kolovoza 2015.</ref> Od [Filharmonija|Filharmonije[1954.]] godine bio je redovitim članom JAZU u BeograduZagrebu,<ref doname="he"/> te od [[19647. ožujka]] [[1968.]] godine dopisnim članom [[SANU]] za Odjel likovne i glazbene umjetnosti<ref name="sanu">{{srp oznaka}} [http://www.sanu.ac.rs/Clanstvo/IstClan.aspx?arg=728 SANU: Krešimir Baranović], pristupljeno 22. kolovoza 2015.</ref>.
 
Umro je u Beogradu 17. studenoga 1975. godine i pokopan je na beogradskome Groblju zaslužnih građana.<ref>{{srp oznaka}} Zora Latinović, [http://web.arhiv.rs/develop/vesti.nsf/feaee540dc011162c1256e7d0032cb98/c5d682d99fdce852c125713a007b67ae?OpenDocument ''Večne žizni dveri''], ''NIN'', 23. ožujka 2006., str. 39., pristupljeno 22. kolovoza 2015.</ref>
 
== Djelo ==
Kao stvaralacstvaratelj, Baranović je jedna od najmarkantnijih ličnostiosobnosti nacionalnog smjera u novijoj hrvatskoj i bivše-jugoslavenskoj glazbi. S posebnim afinitetom prema [[Rusija|ruskoj]] glazbi, što se ogledalo i u njegovoj reproduktivnoj dijelatnosti, on se nadovezuje na ranog [[Igor Stravinski|Stravinskog]] (''Petruška''), ali oslanjajući se i na narodni [[melos]], stvara vlastiti glazbeni jezik, čiju sočnost i bogatstvo crpi i iz svoga majstorskog poznavanja orkestra.
 
Kao prvenstveno [[Opera|operski]] [[dirigent]], on daje svoje najbolje stranice u scenskim i vokalno-instrumentalnim djelima, a svojim djelom ''[[Licitarsko srce (balet)|Licitarsko srce]]'' otpočinje novu epohu u razvoju savremenog [[balet]]a u nas.
 
=== Skladbe ===
=== Vokalne skladbe ===
 
== Vokalne skladbe ==
* ''Z mojih bregov'' (Fran Galović) za bariton i orkestar (1927.)
* ''Moj grad'' (Vinko Nikolić) za glas i orkestar (1943.)
* ''Na moru'' (Gustav Krklec) za bariton i orkestar (1973.)
 
=== Scenske skladbe ===
* ''[[Licitarsko srce (balet)|Licitarsko srce]]'' (Krešimir Baranović), balet (1924., Zagreb)
* ''Cvijeće male Ide'' (Margareta Froman, prema Hansu Christianu Andersenu), balet (1925., Zagreb)
* scenske glazbe za ''Tirena'' (Marin Držić), ''Dundo Maroje'' (Marin Držić), ''Antigona'' (Sophokles) i ''Henri IV.'' (Shakespeare)
 
=== Instrumentalne skladbe ===
* koncertna uvertira (1916.)
* simfonijski scherzo (1921.)
* sinfonieta za gudački orkestar (1952.), obrađena za gudački kvartet 1924.
* koncert za rog i orkestar (1973.)
 
== Nagrade ==
* [[1960.]]: Oktobarska nagrada grada Beograda, za kantatu ''Goran''<ref name="hbl"/>
* [[1962.]]: Sedmojulska nagrada, za životno djelo<ref name="hbl"/>
* [[1971.]]: Nagrada AVNOJ-a<ref name="sanu"/>
* Orden rada prvog reda
* Orden zasluga za narod prvog reda
 
== Izvori ==
{{izvori}}
 
{{GLAVNIRASPORED:Baranović, Krešimir}}