Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena promjena suradnika 77.13.186.206 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Mostarac
reorganizacija
Redak 2:
'''Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan [[Hrvatski branitelji|hrvatskih branitelja]]''' slavi se u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] '''[[5. kolovoza]]''' svake godine kao spomen na pobjedu u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]]. Na taj datum 1995. [[Hrvatska vojska]] je oslobodila okupirani grad [[Knin]] u vojno-redarstvenoj operaciji [[Operacija Oluja|Oluja]].
 
== PovijestPozadina ==
{{Glavni|Operacija Oluja}}
[[Datoteka:Oluja 1995 27.jpg|mini|300px200px|Generali: [[Ivan Korade]], [[Rahim Ademi]], [[Ante Gotovina]] i ministar obrane [[Gojko Šušak]] s predsjednikom [[Franjo Tuđman|Franjom Tuđmanom]] na kninskoj tvrđavi nakon Operacije Oluje.]]
Nakon četverogodišnje okupacije gotovo trećine hrvatskog teritorija, života u izbjeglištvu i u vječnom strahu od neprijateljskeneprijateljskih odmazde,napada granatana kojeizložene suhrvatske danonoćno prijetilegradove, a nakon brojnih neuspješnih pregovora i mirovnih inicijativa, Republici Hrvatskoj ništa drugo nije preostalo nego vlastitom oružanom silom osloboditi<!--ono što je oduvijek bilo njezino--> hrvatski teritorij u cijelosti. Hrvatska je vojska stasala u silu koja je to sad mogla sama i bez ičije pomoći. U svitanje [[4. kolovoza]] 1995.<!--došlo je vrijeme za Oluju!--> započela je Operacija Oluja.
Operacijom je vraćen u hrvatski ustavno-pravni poredak cijeli okupirani teritorij, osim [[Mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja|istočne Slavonije]]. Oluja je uz [[Operacija Bljesak|Bljesak]] ključna akcija koja je dovela do kraja Domovinskog rata. U operaciji je oslobođeno 10 400 četvornih kilometara ili 18,4 posto ukupne površine Hrvatske.
 
Nakon početnog djelovanja snaga [[Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|HRZ-a]] i uništenih neprijateljskih sustava veze te topničke pripreme po vojnim ciljevima hrvatske snage krenule su u akciju istodobno iz 30 pravaca na bojišnici dugoj 700 kilometara. Udarnu snagu na glavnim pravcima napada činile su [[Gardijska motorizirana brigada|gardijske brigade]], potpomognute [[Specijalna policija Republike Hrvatske|specijalnom policijom]] [[MUP]]-a i [[1. hrvatski gardijski zdrug|Hrvatskim gardijskim zdrugom]] te domobranskim i pričuvnim postrojbama. Bila je to, u taktičkom i strateškom smislu, vojna operacija koju će zahvaljujući svojoj originalnosti i uspješnosti izučavati brojni vojni analitičari. Glavni smjerovi napada bili su s [[Dinara|Dinare]] i [[Velebit]]a u pravcu Knina. Već u [[Operacija Ljeto '95.|operaciji Ljeto 95]] stvoreni su preduvjeti da s vrhova Dinare prema [[Knin]]u krenu [[4. gardijska brigada "Pauci"|4.]] i [[7. gardijska brigada "Pume"|7. gardijska brigada]]. S druge strane s Velebita preko Svetog Roka silovito su u pravcu Knina prodirale Specijalne postrojbe MUP-a.
Nakon četverogodišnje okupacije gotovo trećine hrvatskog teritorija, života u izbjeglištvu i u vječnom strahu od neprijateljske odmazde, granata koje su danonoćno prijetile, brojnih neuspješnih pregovora i inicijativa, Republici Hrvatskoj ništa drugo nije preostalo nego vlastitom oružanom silom osloboditi<!--ono što je oduvijek bilo njezino--> hrvatski teritorij u cijelosti. Hrvatska je vojska stasala u silu koja je to sad mogla sama i bez ičije pomoći. U svitanje [[4. kolovoza]] 1995.<!--došlo je vrijeme za Oluju!--> započela je Operacija Oluja.
 
Oslobađanjem Knina, središta neprijateljske pobune u Hrvatskoj, ostvaren je najvažniji strateško-politički i vojni cilj, ne samo operacije Oluja nego i cijelog Domovinskog rata. Samo nekoliko dana poslije i na sjevernom dijelu bojišnice neprijateljske snage 21. kordunskog korpusa prisiljene su potpisati predaju.
Nakon početnog djelovanja snaga [[Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|HRZ-a]] i uništenih neprijateljskih sustava veze te topničke pripreme po vojnim ciljevima hrvatske snage krenule su u akciju istodobno iz 30 pravaca na bojišnici dugoj 700 kilometara. Udarnu snagu na glavnim pravcima napada činile su [[Gardijska motorizirana brigada|gardijske brigade]], potpomognute [[Specijalna policija Republike Hrvatske|specijalnom policijom]] [[MUP]]-a i [[1. hrvatski gardijski zdrug|Hrvatskim gardijskim zdrugom]] te domobranskim i pričuvnim postrojbama. Bila je to, u taktičkom i strateškom smislu, vojna operacija koju će zahvaljujući svojoj originalnosti i uspješnosti izučavati brojni vojni analitičari. Glavni smjerovi napada bili su s [[Dinara|Dinare]] i [[Velebit]]a u pravcu Knina. Već u [[Operacija Ljeto '95.|operaciji Ljeto 95]] stvoreni su preduvjeti da s vrhova Dinare prema [[Knin]]u krenu [[4. gardijska brigada "Pauci"|4.]] i [[7. gardijska brigada "Pume"|7. gardijska brigada]]. S druge strane s Velebita preko Svetog Roka silovito su u pravcu Knina prodirale Specijalne postrojbe MUP-a.
[[Datoteka:Operation storm map.jpg|mini|300px|Detaljnja karta operacije Oluja {{legenda|#b89835|[[Hrvatska vojska]]}} {{legenda|#b5666b|[[Srpska vojska Krajine]]}} {{legenda|#628d3e|[[Armija Republike Bosne i Hercegovine]]}}]]
[[Helikopter]]skim desantom duboko u neprijateljsku pozadinu ušao je [[1. hrvatski gardijski zdrug]]. Sjevernije s područja Kapele preko [[Slunj]]a i Rakovice s jedne te [[Korenica|Korenice]] i [[Plitvice|Plitvica]] s druge strane nadirale su snage 1. gardijske brigade radi spajanja s V. korpusom Armije BiH u cilju deblokade bihaćke enklave. Zauzimanje prijevoja [[Ljubovo (prijevoj)|Ljubovo]] i neutraliziranje neprijateljske zračne baze u [[Udbina|Udbini]] bila je zadaća [[9. gardijska brigada "Vukovi"|9. gardijske brigade]]. Prostor [[Banija|Banije]] okružen je iz nekoliko pravaca. Udarna snaga u pravcu [[Petrinja|Petrinje]] gdje je neprijatelj pružao žestok otpor, i dalje prema [[Glina|Glini]] bila je [[2. gardijska brigada "Gromovi"|2. gardijska brigada]]. Postrojbe [[3. gardijska brigada "Kune"|3.]] i [[5. gardijska brigada "Sokolovi"|5. gardijske brigade]] za to su vrijeme bile u stanju pripravnosti na krajnjem istoku Hrvatske u slučaju eventualnih neprijateljskih pokreta.
 
Operacijom je vraćen u hrvatski ustavno-pravni poredak cijeli okupirani teritorij, osim [[Mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja|istočne Slavonije]]. Oluja je uz [[Operacija Bljesak|Bljesak]] ključna akcija koja je dovela do kraja Domovinskog rata. U operaciji je oslobođeno 10 .400 četvornih kilometara ili 18,4 posto ukupne površine Hrvatske. Uspješna operacija Oluja dovela je i do mirne reintegracije Hrvatskog podunavlja te je značajno doprinijela skorom kraju [[Rat u BiH|rata u BiH]].
Tijekom prvog dana operacije prodor postrojbi Hrvatske vojske po dubini iznosio je pet do petnaest kilometara, a neprijateljska uporišta dovedena u okruženje ili poluokruženje. Već drugog dana operacije provedeno je osamdeset posto planiranih borbenih zadaća. Većina okupiranih hrvatskih gradova je opet slobodna, slave [[Kostajnica]], [[Petrinja]], [[Glina]], [[Slunj]], [[Gračac]], [[Obrovac]], [[Drniš]]... Slavi se i u [[Knin]]u koji je bio središte neprijateljske pobune, no oduvijek hrvatski kraljevski grad. Slavi cijela Hrvatska.
 
== Izvori Naziv==
Oslobađanjem Knina, središta neprijateljske pobune u Hrvatskoj, ostvaren je najvažniji strateško-politički i vojni cilj, ne samo operacije Oluja nego i cijelog Domovinskog rata. Samo nekoliko dana poslije i na sjevernom dijelu bojišnice neprijateljske snage 21. kordunskog korpusa prisiljene su potpisati predaju.
Praznik se u početku zvao ''Dan domovinske zahvalnosti''. Nazivu je kasnije dodan i "Dan pobjede",<ref name="hr-law-holidays">{{cite web | url = http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_11_136_2194.html | language = Croatian | title = Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj | author = [[Hrvatski sabor]] | publisher = [[Narodne novine]] | date = 2002-11-21 | accessdate = 2011-06-25}}</ref> a od 2008. i "Dan hrvatskih branitelja".<ref>[http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/1911.htm Izmjena naziva], Narodne novine, 2008.</ref>
 
== Obilježavanje ==
U samo 84 sata vojnoredarstvene operacije Oluja, u kojoj je bilo angažirano gotovo 200 tisuća hrvatskih vojnika i kojom je oslobođeno više od 10 000 četvornih kilometara dotad okupiranog područja, Hrvatska vojska ostvarila je sve zacrtane ciljeve.
Od 1996. 5. kolovoza se u Hrvatskoj obilježava svečanošću podizanja zastave na [[Kninska tvrđava|kninskoj tvrđavi]], prisjećajući se istog čina iz kolovoza 1995., te prigodnim programom u [[Knin]]u. I u drugim gradovima i mjestima organiziraju se koncerti, priredbe i vatrometi.
 
20. obljetnica oslobođenja Knina te Dan pobjede 2015. proslavljeni su [[Svečani mimohod povodom 20. godina VRO Oluja|svečanim mimohodom Oružanih snaga]] u Zagrebu 4. kolovoza, prijemom za strana izaslanstva te zabavom i vatrometom u Zagrebu. Sutradan je održana i tradicionalna svečanost podizanja zastave u Kninu te priredba.
== Izvori ==
* http://www.morh.hr/aktualne-teme/15.-obljetnica-operacije-oluja/vojno-redarstvena-operacija-oluja.html
* [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/1911.htm Narodne Novine, izmjena naziva]
 
==Izvori==
{{Izvori}}
== Vanjske poveznice ==
* [http://www.morh.hr/aktualne-teme/15.-obljetnica-operacije-oluja/vojno-redarstvena-operacija-oluja.html 15. Obljetnica VRO Oluja], MORH
 
{{ WProjekti
|commons =