Miguel López de Legazpi: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 2:
[[Datoteka:Miguel_L%C3%B3pez_de_Legazpi,_en_La_Hormiga_de_Oro.jpg |mini|Legazpi]]
'''Miguel López de Legazpi''' <ref name="karnow">KARNOW, Stanley. "Miguel López de Legazpi".In Our Image: America's Empire in the Philippines. Random House (1989). ISBN 978-0-394-54975-0. – On Miguel Lopez de Legazpi vs Manuel de Legazpi: Stanley Karnow erroneously used the name "Manuel de Legazpi" to refer to Miguel Lopez de Legazpi at the Cast of Principal Characters, The Spanish section of his book on page 446, however the Index and the entirety of the book solely used the name "Miguel Lopez de Legazpi"; Karnow also mistakenly used the year "1871" (as the founding year of Manila as a capital) at the Cast of Principal Characters, The Spanish section, but the rest of the book used "1571", specifically on pages 43–47, 49, and 485 </ref> (c 1502. - 20. kolovoz 1572), također poznat kao ''El Adelantado'' i ''El Viejo'' (stari) je baskijsko-španjolski navigator i guverner koji je osnovao prvo španjolsko naselje u Istočnoj Indiji kada je njegova ekspedicija prešla [[Tihi ocean]] od Potkraljevstva [[Nova Španjolska|Nove Španjolske]] u današnjem Meksiku, i osnovala Cebu na Filipinima godine 1565. On je bio prvi general-guverner [[Španjolska Istočna Indija|Španjolske istočne Indije]] koja je uključivala Filipine i drugih pacifička otočja, kao što su npr. Guam i Marianski otoci. Nakon postizanja mira s raznim autohtonim narodima i kraljevstvima, Miguel López de Legazpi napravio je [[Manila|Manilu]] glavnim gradom Španjolske Istočne Indije 1571. godine <ref name="karnow"/> Glavni grad pokrajine [[Albay]] na Filipinima, Legazpi, nosi njegovo ime.
 
 
==Meksiko==
Line 22 ⟶ 21:
 
Legazpijeva ekspedicija se usidrilo u blizini Indianiziranog Rajanata Cebu 13. veljače 1565., ali nije pristupila obali zbog protivljenja domorodaca <ref name="Halili">M.c. Halili (2004) [https://books.google.hr/books?id=gUt5v8ET4QYC&redir_esc=y Philippine History' 2004 Ed.-halili ]Rex Bookstore, Inc. ISBN 978-971-23-3934-9. </ref>:. 77
<!--
On FebruaryDana 22,. veljače 1565 theekspedicija expeditionje reachedstigla thena island ofotok Samar andi madenačinilo akrvavo bloodpobratimljenje compact with Datu Urrao. TheŠpanjolci Spaniardssu then proceededzatim tonastavili Limasawado andLimasawe were receivedgdje byih je primio Datu Bankaw, then tozatim Bohol,do whereBohola theygdje befriendedsu Datuse Sikatuna andsprijateljili Rajahsu Sigala.Datuom OnSikatunom Marchi radžom Sigalom. Dana 16. ožujka, Legazpi madenapravio akrvavo bloodpobratimljenje compact withs Datu Sikatuna.[3] <ref name="Halili"/>:. 77
 
Dana 2227. veljačetravnja 1565., ekspedicija jese stigla vratila na otok SamarCebu i načinila tamo se krvaviusidrila. udaracRadža Tupas Datuizazvao Urrao.je Španjolci suŠpanjolce, ali zatimsu nastaviliga do Limasawesvladali. iŠpanjolci gdjesu ihuspostavili jekoloniju, primionazvavši Datunaselja Bankaw, onda"Villa gdjedel suSantísimo sprijateljionombre Datude SikatunaJesus" i(Grad radžaPresvetog SigalaImena Bohol,.Isusova) Danapo 16slici Sto. ožujka,Niño Legazpiu napravio krvijednom kompaktan sod Datudomorodačkih Sikatuna kuća <ref name="Halili"/>:. 77
 
On April 27, 1565, the expedition returned to Cebu and landed there. Rajah Tupas challenged the Spaniards, but were overpowered by them. The Spaniards established a colony, naming the settlements "Villa del Santisimo Nombre de Jesús" (Town of the Most Holy Name of Jesus) after an image of Sto. Niño in one of the native houses.[3]:77
 
 
27. travnja 1565, ekspedicija vratila u Cebu i sletio tamo. Radža Tupas izazvao Španjolce, ali su svladana njih. Španjolci uspostavili koloniju, imenovanja naselja "Villa del Santísimo nombre de Jesus" (Grad Presvetog Imena Isusova) nakon slika Sto. Niño jedan od izvornih kuća [3]<ref name="Halili"/>
-->
 
=== Panay i Mindoro===
 
 
Godine 1569., zbog nedostatka opskrbe hranom u [[Cebu]]u, Legazpi se prebacio na Panay, gdje su ih mirno su pozdravili ljudi u Konfederaciji Madya-budući da su oni osnovali drugo naselje na obali rijeke Panay. Godine 1570., Legazpi je poslao svog unuk Juana de Salceda, koji je stigao iz Meksika 1567., na Mindoro (položajem na Huangdomu Ma-i) da kazni Moro gusara koji su pljačkali Panay sela. Salcedo je također uništio utvrde na otocima Ilin i Lubang, na jugu tj. sjeverozapadu Mindora. <ref name="Halili"/>: 79 <ref> [http://ilongo.weebly.com/iloilo-history-part-1.html] </ref>