Razlika između inačica stranice »Glikoliza«

Nema promjene veličine ,  prije 6 godina
m
bez sažetka
m
Glukoza je najčešće najvažnije metaboličko gorivo, a potrebe se za istom razlikuju među tkivima pa je tako [[mozak]] organ s iznimno velikim potrebama za glukozom. Glikoliza se može odvijati areobno i anaerobno ovisno o dostupnosti kisika i [[Oksidacijska fosforilacija|lancu za prijenos elektrona]]. Osim glukoze, glikoliza je glavni metabolički put i [[Fruktoza|fruktoze]], galaktoze i drugih [[Ugljikohidrati|ugljikohidrata]] iz hrane.
 
== Biomedicinsko značenje ==
== Biomedicinsko značenje<ref name=":0">Robert K. Murray, David A. Bender, Kathleen M. Botham, Peter J. Kennelly, Victor W. Rodwell, P. Anthony Weil <nowiki>''</nowiki>''Harperova ilustrirana biokemija<nowiki>''</nowiki> ''28. izdanje, Medicinska naklada, Zagreb 2011., 149.-155.</ref> ==
[[File:Alpha-D-glucose Haworth formula.png|left|thumb|173x173px|α-D-glukoza]]
U uvjetima nedostataka kisika za metabolizam iznimno je važna mogućnost opskrbe ATP-om iz glikolize za što je najbolji primjer intenzivan rad skeletnih mišića u uvjetima nedostatne opskrbe kisikom. Također, ovo je način pomoću kojeg većina tkiva može preživjeti u epizodama nedostatne opskrbe kisikom. Nasuprot tome, srčani mišić, koji je prilagođen radu u iznimno aerobnim uvjetima, ima relativno nisku glikolitičku aktivnost pa stoga i slabo preživljenje u uvjetima [[Ishemija|ishemije]]. Boesti u kojima su [[enzimi]] glikolize nedostatni (npr. piruvat-kinaza) nazivaju se hemolitičkim anemijama, a zbog nedostatka glikolitičkih enzima u skeletnim mišićima dolazi do zamora.
 
U brzo rastućim tumorskim stanicama povećan je metabolizam glukoze pri čemu nastaju velike količine piruvata koji se reducira u laktat i izlučuje iz [[stanica]]. Na ovaj način nastaje relativno kiseli okoliš u [[tumor]]<nowiki/>u što može biti značajno u razvoju terapija. [[Laktat]] se zatim iskorištava u jetrima u procesu [[Glukoneogeneza|glukoneogeneze]] koji je odgovoran za hipermetabolizam uočen u tumorskoj kaheksiji. Laktatna ili [[mliječna acidoza]] ima nekoliko uzroka, a jedan je od njih i smanjena aktivnost piruvat-dehidrogenaze.<ref name=":0">Robert K. Murray, David A. Bender, Kathleen M. Botham, Peter J. Kennelly, Victor W. Rodwell, P. Anthony Weil <nowiki>''</nowiki>''Harperova ilustrirana biokemija<nowiki>''</nowiki> ''28. izdanje, Medicinska naklada, Zagreb 2011., 149.-155.</ref>
 
{{clear}}
== Reakcije glikolize ==
== Reakcije glikolize<ref name=":0" /><ref>Lubert Styer <nowiki>''Biokemija''</nowiki> Školska knjiga 2013., Zagreb</ref><ref>[http://biology.about.com/od/cellularprocesses/a/aa082704a.htm 10 Steps of Glycolysis] pristupljeno 1. listopada 2014.
</ref> ==
Ukupna jednadžba glikolize glasi:
 
* Enolni oblik priuvata spontano prelazi u keto oblik koji se uz NADH reducira do laktata pomoću enzima laktat-dehidrogenaze. Zahvaljujući toj reakciji NADH se može reoksidirati u NAD<sup>+ </sup>koji će moći primiti vodik nastao u 6. reakciji pa se glikoliza može nastaviti i u '''anaerobnim uvjetima'''.
 
* U '''aerobnim se uvjetima''' u mitohondrijima piruvat oksidacijski dekarbokslilira (uklanjanje karboksilne skupine kao CO<sub>2</sub>) u [[acetil-CoA]] (acetil koenzim A) koji se u [[Krebsov ciklus|ciklusu limunske kiseline]] oksidira do CO<sub>2, </sub>a NADH se u ovom slučaju reoksidira u [[Oksidacijska fosforilacija|respiracijskom lancu]].<ref name=":0" /><ref>[http://biology.about.com/od/cellularprocesses/a/aa082704a.htm 10 Steps of Glycolysis] pristupljeno 1. listopada 2014.
</ref><ref>Lubert Styer <nowiki>''Biokemija''</nowiki> Školska knjiga 2013., Zagreb</ref>
 
{{clear}}
== Regulacija glikolize<ref name=":0" /> ==
[[File:Glycolysis free energy changes.svg|thumb|377x377px|Promjena slobodne energije kod reakcija glikolize. Kod rekacija 1, 3 i 9 (u članku 10) dolazi do daleko najveće promjene energije te stoga te reakcije smatramo ireverzibilnim jer su daleko od stanja male promjene sl. energije koja bi omogućila laku promjenu smjera reakcije.]]
Većina je reakcija glikolize reverzibilna, a 3 su reakcije izrazito egzergone te se kao takve u fiziološkim uvjetima smatraju '''ireverzibilnima'''. To su reakcije koje kataliziraju heksokinaza, fosfofruktokinaza i priruvat-kinaza (reakcije 1,3 i 10) te su stoga one glavna mjesta regulacije glikolize.
* Fosfofruktokinaza je značajno inhibirana pri uobičajenim unutarstaničnim koncentracijama ATP-a. Ta se inhibicija može brzo ukloniti pomoću 5'-AMP-a koji se stvara u početku nakupljanja ADP-a signalizirajući tako potrebu za povećanjem brzine glikolize.
* Stanice koje vrše glukoneogenezu (stvaranje ugljikohidrata) imaju 4 enzima koji mogu ireverzibilne reakcije glikolize pretvoriti u reverzibilne. To su: glukoza-6-fosfataza, fruktoza-1,6-bisfosfataza, piruvat-karbokislaza i fosfoenolpiruvat-karboksikinaza.
* Fruktoza se razgrađuje tako da se prvo fosfolirira u fruktozu-1-fosfat čime se premošćuje glavni regulacijski korak pa nastaje puno više piruvata, nego što je potrebno za sintezu ATP-a. To u jetrima i masnom tkivu vodio do povećane lipogeneze pa prekomjerno unošenje fruktoze može dovesti do debljine ili čak i [[masna jetra|masne jetre]].<ref name=":0" />
 
== Literatura ==