Razlika između inačica stranice »Dominikanski samostan i crkva u Dubrovniku«

nekoliko sitnica, dopuna, izvor
(nekoliko sitnica, dopuna, izvor)
'''Dominikanski samostan i crkva''' vjerski su objekti u gradu [[Dubrovnik]]u.
 
Nalaze se u istočnom dijelu starog <!--dijela-->grada uz [[Dubrovačke zidine|gradske zidine]]. [[Dominikanci]] su osnovali [[samostan]] u Dubrovniku [[1225]]. godine. Čini ga komples zgrada među kojima su crkva sv. Dominika, zvonik, klaustar i tri samostanska krila. IzgradnjaNije sa sigurnošću utvrđeno kad je započetaizgradnja početkomzapočela, neki podatci datiraju iz 14[[13. st,stoljeće|13. astoljeća]]. završilaU početku je sredinombio izvan gradskih zidina, ali je zbog njegove obrambene važnosti [[Malo vijeće]] 1301. godine odlučilo da će pučani izgradnju pomoći novčano i svojim radom.<ref name="Muzeji"> Đukić-Bender, V., Arhitektura spomeničke vrijednosti u muzejskoj upotrebi u Dubrovniku, Izvod iz magistarske radnje: "Muzeji u povijesno-spomeničkim zdanjima na dubrovačkom području" Zagreb 1985. // Dubrovački horizonti godina XVIII, br. 26. / ur. Josip Lučić, ISSN 0418-7925. Zagreb : Društvo Dubrovčana i prijatelja dubrovačke starine u Zagrebu, 1986., 15str. st64.</ref> Unutar samostana se nalazi i djelo venecijanskog majstora, Paola Veneziana. Muzej samostana sadrži vrijedne rukopise i 217 inkunabula, slike dubrovačkih slikara iz 15. i 16. stoljeća: [[Lovro Dobričević|Lovre Dobričevića]], [[Mihajlo Hamzić|Mihajla Hamzića]] i [[Nikola Božidarević|Nikole Božidarevića]] i oltarnu palu "sv. Magdalena", rad slavnog talijanskog slikara [[Tizian]]a iz 1550. godine.
[[Crkva]] je jedna od najvećih [[gotika|gotičkih]] građevina na istočnoj obali [[Jadran]]a. Nacrte je izradio [[Michelozzo|Michelozzo di Bartolomeo]], a gradnju su vodili dubrovački majstori Utešimović, Radomanović i dr.<ref name="Muzeji"/>
 
== Povijest i opis građevine ==
Dominikanski samostan u Dubrovniku osnovali su redovnici 1225. g. Danas se nalazi uz gradske zidine i Vrata od Ploča te tvori kompleks zgrada koji čine velika jednobrodna crkva s prigrađenim zvonikom, [[klaustar]] (sa sjeverne strane) i tri samostanska krila koja zatvaraju klaustar. U spomenuti kompleks spadaju još i četiri manje samostanske crkve iako nisu potpuno uklopljene u cjelinu. To su crkva sv. [[Sveti Sebastijan|Sebastijana]], crkva sv. [[Sveti Luka|Luke]], crkva [[Navještenje|Navještenja]] i crkva Gospe od Rozarija, tj. bratovštinska crkva Rozario.
Crkva sv. Sebastijana [[Gotika|gotička]] je crkva sagrađena 1466. g. tik uz crkvu sv. Dominika, točnije, uz njezin južni zid. Iako još gotička, primjer je prve crkve s polukružnom [[Apsida|apsidom]] u [[Dubrovnik|Dubrovniku]]. Njen položaj u neposrednoj blizini gradskih vrata trebao je značiti sv. [[Sveti Sebastijan|Sebastijanovu]] zaštitu grada od kuge koja je u to vrijeme bila velika prijetnja stanovništvu Europe. Crkve sv. Luke, zatim crkva Navještenja i bratovštinska crkva Rozario prostorno su odvojene od središnjeg kompleksa samostana, no unatoč tomu one su u njegovu vlasništvu. Prve dvije smještene su s istočne strane Ulice sv. [[Sveti Dominik Guzman|Dominika]], dok je posljednja, crkva Gospe od Ružarija sagrađena nasuprot zapadnoga pročelja crkve sv. Dominika.
Iako je poznata činjenica da je još 1282. g. na mjestu današnjeg samostana sv. Dominika postojao neki manji klaustar s grobovima, tek se rujan 1301. g. po prvi puta spominje kao datum početka izgradnje spomenutog samostana. Inicijativu predvodi Malo vijeće koje naređuje da pri izgradnji samostana moraju sudjelovati svi stanovnici, i muškarci i žene.<ref name="Muzeji"/>
Ipak, premda su radovi počeli već početkom 14. st., te su tokom istog stoljeća i samostan i crkva već bili sagrađeni, svoj konačni oblik samostan je dobio tek s izgradnjom sakristije, kapitularne dvorane i trijemova klaustra sredinom 15. st.
 
[[Slika:Dubrovnic-dominican monastery-3.JPG|minijatura|desno|250px|[[Klaustar]]]]
U sklopu samostanskog kompleksa, uz crkvu sv. [[Sveti Dominik Guzman|Dominika]] nalazi se zvonik. Okružen je gradskim zidinama s juga, istoka i sjevera. Njegovo prizemlje uklopljeno je u prostor sakristije. Za početak izgradnje uzima se godina 1390. kada na njemu počinje raditi graditelj Cecho iz Monopolija. Prema De Diversisu, godine 1444. zvonik je još uvijek u gradnji, a smatra se da nije bio završen prije 1450. Kao krajnji datum završetka uzima se 1531. g. kada je mjedeni pozlaćeni pijevac postavljen na vrh. No, kako je taj vrh bio uništen gromom čak tri puta u 17. i 18. stoljeću klesari su ga, sukladno novim stilskim strujanjima, nakitili baroknim [[girlanda]]ma i volutama te su svinuli oblik kubeta kao što je to u vrijeme baroka bilo uobičajeno. Zvonik je u osnovi izgrađen u romaničkom stilu, no vidljive su i gotičke i renesansne stilske oznake, jednako kao i [[Barok|barokne]]. Nakon potresa 1979. g. znatno su stradali svi zvonici na dubrovačkom području pa tako i zvonik dominikanskog samostana. Obnova je započela devet godina kasnije.
[[Klaustar]] dominikanskog samostana ističe se među dubrovačkim spomenicima svojom prostranošću i ljepotom. Ideja o izgradnji klaustra postojala je još u 14. st. Ipak, njegovi trijemovi gradit će se tek u razdoblju od 1456. do 1483. g. Također, ovaj se klaustar smatra primjerom prvog prodora [[Renesansa|renesanse]] u dubrovačku sakralnu arhitekturu iako neki detalji još uvijek nose odlike gotičkog stila. U središtu dvorišta nalazi se kameni zdenac iz 16.st. JedanNacrt o majstoraklaustra kojiizradio je sudjelovao pri gradnji klaustra je i poznati umjetnik [[Firenza|firentinskog]] quattrocenta, Maso[[Masso di Bartolomeo]], a radove su izveli domaći majstori.<ref name="Muzeji"/>
 
== Raspelo - Paolo Veneziano ==
== Istraživači ==
 
Najznačajniji hrvatski istraživači koji su se kroz 20. st. bavili dominikanskim samostanom bili su [[Ljubo Karaman]], [[Cvito Fisković]] i Frano Kovačević dok se među recentnimsuvremenim istraživačima ističu Stjepan Krasić i Predrag Marković.
 
== Izvori ==
{{izvori}}
 
== Literatura ==