Inačica od 6. kolovoza 2015. u 11:41 uredi RadioElectrico (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 6.429 edits Nema sažetka uređivanja Oznaka: VisualEditor ← Starija izmjena		Inačica od 2. rujna 2015. u 23:12 uredi ukloni ovu izmjenu Man Usk (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Ophoditelji 43.160 edits m rev. Novija izmjena →
Redak 1: [[Datoteka:Martic-order1995.jpg\|mini\|desno\|Zapovijed Milana Martića ~~br. 2-3113-1/96~~ [[4. kolovoza]] [[1995.]] o evakuaciji srpskog stanovništva iz tzv. [[RSK]]~~\|363x363px~~]] '''Milan Martić''' (Martići pokraj [[Knin]]a, [[18. studenog]] [[1954]].), srpski [[ratni zločin\|ratni zločinac]], nekadašnji ministar unutarnjih poslova i predsjednik nepriznate tzv. [[Republika Srpska Krajina\|Republike Srpske Krajine]]. Bio je jedan od glavnih vođa pobune dijela Srba u ~~Hrvarskoj~~Hrvatskoj i antagonista u [[Domovinski rat\|Domovinskom ratu]]. Kada je [[1990.]], nakon prvih demokratskih izbora na vlast došao [[HDZ]] na čelu s [[Franjo Tuđman\|Franjom Tuđmanom]], bio je načelnik kninske milicije. U ljeto iste godine tadašnja vlada RH je donijela zapovijed o razoružanju rezervnog sastava milicije na tlu [[Hrvatska\|Hrvatske]]. ~~Srpska~~Kninska milicija na čelu s Martićem oglušila se na taj poziv ~~zbog toga što nisu htjeli nositi obilježja NDH šahovnicu~~, odmetnula od Vlade RH i u suradnji s tadašnjim načelnikom općine Knin i Zajednice općina Sjeverne Dalmacije i Like [[Milan Babić\|Milanom Babićem]] proglasila ratno stanje i postavila barikade na svim cestama oko [[Knin\|Knina]], koje su čuvali pobunjenički ekstremisti koje je sama milicija naoružala, te su tako ta područja postala izvan dosega legitimne novoizabrane hrvatske vlasti. Taj je događaj poznat kao [[Balvan-revolucija\|Balvan revolucija]] i zbio se 17. kolovoza 1990. Nakon otkazivanja poslušnosti Vladi RH, skupa sa svojim pristašama formirao je kninsku miliciju koja je naoružavala srpske pobunjenike, sudjelovala u terorističkim napadima na hrvatske redarstvenike (posebno na [[Krvavi Uskrs\|Uskrs 1991.]]) i koja je postala temelj za osnivanje [[Srpska vojska Krajine\|Srpske vojske Krajine]]. Nakon [[Operacija Bljesak\|oslobađanja zapadne Slavonije]] za odmazdu naredio je [[raketiranje Zagreba]], u kojem je poginulo 7 civila, i time se osobno pohvalio pred kamerama Radiotelevizije Srbije što je kasnije poslužilo kao glavni dokaz tužiteljstva za [[ratni zločin]]. Osim Zagreba, odgovoran je i za raketiranje Karlovca i Jastrebarskog. ▼ ▲Bio je jedan od vođa Srba u Hrvarskoj. Kada je [[1990.]], nakon prvih demokratskih izbora na vlast došao [[HDZ]] na čelu s [[Franjo Tuđman\|Franjom Tuđmanom]], bio je načelnik kninske milicije. U ljeto iste godine tadašnja vlada RH je donijela zapovijed o razoružanju rezervnog sastava milicije na tlu [[Hrvatska\|Hrvatske]]. Srpska milicija na čelu s Martićem oglušila se na taj poziv zbog toga što nisu htjeli nositi obilježja NDH šahovnicu, odmetnula od Vlade RH i u suradnji s tadašnjim načelnikom općine Knin i Zajednice općina Sjeverne Dalmacije i Like [[Milan Babić\|Milanom Babićem]] proglasila ratno stanje i postavila barikade na svim cestama oko [[Knin\|Knina]], koje su čuvali pobunjenički ekstremisti koje je sama milicija naoružala, te su tako ta područja postala izvan dosega legitimne novoizabrane hrvatske vlasti. Taj je događaj poznat kao [[Balvan-revolucija\|Balvan revolucija]] i zbio se 17. kolovoza 1990. Nakon otkazivanja poslušnosti Vladi RH, skupa sa svojim pristašama formirao je kninsku miliciju koja je naoružavala srpske pobunjenike i koja je postala temelj za osnivanje [[Srpska vojska Krajine\|Srpske vojske Krajine]]. Nakon [[Operacija Oluja\|vojno-redarstvene operacije Oluje]], u kojoj su hrvatska vojska i policija oslobodile okupirana područja pod nadzorom pobunjenih Srba, pobjegao je iz Hrvatske i većinu se vremena od ruke pravde skrivao u dijelu BiH koji su držali Srbi ([[Republika Srpska\|Republici Srpskoj]]). Predao se [[Haag]]u 15. svibnja 2002., ali nakon što su ga srpske vlasti bile prisiljene izručiti. Line 11 ⟶ 12: Nakon sudskog procesa koji je trajao par godina (suđenje je počelo 2005.), Raspravno vijeće [[Haaški sud\|Haaškog suda]] ga je nepravomoćno prvostupanjskom presudom [[12. lipnja]] 2007. osudilo zbog ratnog zločina nad nesrpskim civilima u Hrvatskoj na 35 godina zatvora.<ref>http://www.un.org/icty/pressreal/2007/pr1162e-summary.htm</ref> Tužiteljstvo je tražilo doživotni zatvor.<br> == Izvori ==

Milan Martić: razlika između inačica