Haridžiti: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
sit. |
|||
Redak 1:
'''Haridžiti''' ili '''haridžije''' ([[arapski]]خوارج ''Khawārij'', doslovno "oni koji su izišli";<ref>[http://www.irfi.org/articles/articles_201_250/schisms_and_heterodoxy_among_mus.htm "Schisms and Heterodoxy among the Muslims", hosted on irfi.org]</ref> jedn. ''Khāriji''), pojam je
Haridžiti su, ispočetka motivirani politikom, razvili nauke koje su ih razlikovale od sunita i šijita, a pri čemu se posebno ističe radikalna verzija [[tekfir]]a prema kojoj su svi ostali muslimani nevjernici koji zaslužuju smrt. Haridžiti su se kroz povijest nazivali i ''Shurah'' ([[arapski|ar.]]: الشُراة), doslovno "kupci" po čime se u kontekstu islamskih spisa i filozofije podrazumijevalo "oni koji su zamijenili smrtni život (al-Dunya) za drugi život [sa Bogom] (al-Aakhirah)", a to je izraz koji su haridžiti koristili i sami za sebe.
Razlike između sunita, šijita i haridžita su sljedeće:
* Suniti vjeruju da odluke [[rašidun|pravednog kalifa]]
* Šijiiti vjeruju da je ''[[Imam|imamat]]'' (vodstvo) bilo Alijino pravo, te da je vladavina prva tri rašidunska kalifa ([[Abu Bakr|Abu Bakr as-Siddiq]], [[Umar bin al-Khattab]] i [[Uthman ibn Affan]]) bila nevaljana.
* Haridžiti inzistiraju da svaki musliman može biti vođa muslimanske zajednice te da ima pravo dići ustanak protiv svakog vladara koji ne poštuje njihovo tumačenje islama.
Od haridžita su danas preživjeli jedino [[Ibadi|Ibāḍī]] koji žive u [[Oman]]u, [[Zanzibar]]u i [[Sjeverna Afrika|Sjevernoj Africi]] i koji za sebe odbacuju oznaku "haridžita", nazivajuće se umjesto toga ''ahl al-ʿadl wa al-istiqama'' (أهل العدل و الاستقامة) ("Ljudi pravde i uspravljenosti"). Među ranim haridžitskim grupama je bila [[Haroriya|Harūriyya]]; poznata po tome što je dozvoljavala ženama da budu imami i po tome da je njihov član [[Abd-al-Rahman ibn Muljam]] bio Alijin
==Izvori==
| |||