Justin Mučenik: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
|||
Redak 1:
{{Infookvir svetac
| ime = Justin Mučenik
'''Sveti Justin mučenik''' (''[[Flavia Neapolis]]'', između [[100.]]-[[110.]] – ''[[Rim]]'', oko [[164.]]), bio je kršćanski [[filozof]] i [[mučenik]], najplodniji i najpoznatiji apologeta II. st. Katolička Crkva ga slavi kao sveca, mučenika i ubraja ga među [[Crkveni oci|Crkvene Oce]]. Njegova dva najpoznatija djela su ''Prva apologija'' i ''Druga apologija'' prema kojima je bio prvi koji je branio kršćansku misao pred poganima.▼
| slika = Justin Martyr.jpg
| opis_slike =
| naslov =
| nadnevak rođenja = [[100]].
| mjesto rođenja = [[Flavia Neapolis]]
| nadnevak smrti = [[165.]]
| mjesto smrti = [[Rim]]
| nadnevak proglašenja slugom Božjim =
| nadnevak proglašenja blaženim =
| nadnevak proglašenja svetim = ''prije kongregacije''
| slavi se u =
| nadnevak spomendana = [[1. lipnja]]
| simboli na slikama toga svetca =
| zaštitnik =
| zaštitnik zemljopisno =
| zaštitnik zanimanja =
| glavna svetišta =
}}
▲'''Sveti Justin mučenik''' (
==Životopis==
Justin dolazi iz obitelji latinskih korijena koja je živjela u [[Samarija|Samariji]]. Rođen u [[poganstvo|poganstvu]], odgojen u kulturi svoga vremena, pohađao je [[filozofske škole]] [[stoici|stoika]], [[peripatetici|peripatetika]], [[pitagora|pitagorejaca]] i naposljetku [[neoplatonisti|neoplatonista]]. Završivši škole djelovao je kao filozof u [[Atena (grad)|Ateni]]. Međutim, željan spoznaje istine, osjećao je da ni u jednoj ovoj školi nije mogao zadovoljiti žeđ za pravom spoznajom Boga, sve dok se nije upoznao [[kršćanstvo]]m, vjerojatno u [[Efez]]u oko [[130]]. godine. Nakon toga kao laik je branio i naučavao “novu filozofiju” – kršćanstvo. U Rim dolazi oko 140. godine te tu osniva vlastitu školuu kojoj besplatno uvodi učenike u kršćansku vjeru. Borio se protiv marcionita i gnostika. Njegov učenik je bio [[Tacijan]]. Bio je optužen zbog ispovijedanja [[kršćanstvo|kršćanske vjere]] (vjerojatno od ciničkog filozofa [[Krescent]]a) te je umro mučeničkom smrću zajedno sa svojih šest drugova oko 164. godine.▼
▲Justin dolazi iz obitelji latinskih korijena koja je živjela u [[Samarija|Samariji]]. Rođen u [[poganstvo|poganstvu]], odgojen u kulturi svoga vremena, pohađao je [[filozofske škole]] [[stoici|stoika]], [[peripatetici|peripatetika]], [[pitagora|pitagorejaca]] i naposljetku [[neoplatonisti|neoplatonista]]. Završivši škole djelovao je kao filozof u [[Atena (grad)|Ateni]]. Međutim, željan spoznaje istine, osjećao je da ni u jednoj ovoj školi nije mogao zadovoljiti žeđ za pravom spoznajom Boga, sve dok se nije upoznao [[kršćanstvo]]m, vjerojatno u [[Efez]]u oko [[130]]. godine. Nakon toga kao laik je branio i naučavao
Justin je napisao dvije [[apologija|Apologije]] upravljene Antoninu Piju, dužu u 68 poglavlja i kraću u 15 poglavlja. Još je napisao i ''Dijalog s Trifonom''. Iz ovih djela se može razabrati organizacija i život prve kršćanske zajednice ▼
==
Napisana je oko [[155]]. g. u dva dijela. U prvom pobija klevete pogana o kršćanima koje ukazuju na sličnosti između Isusa Krista i božanstava iz starijih mitologija. Justin Mučenik navodi da je Sotona bio upoznat s proročanstvima o Isusu Kristu te je putovao kroz vrijeme i u određene antičke mitove umetnuo [http://en.wikipedia.org/wiki/Jesus_Christ_in_comparative_mythology slične bogove] kako bi kasnije mogao diskreditirati Isusa Krista.▼
▲Justin je napisao dvije [[apologija|Apologije]] upravljene Antoninu Piju, dužu u 68 poglavlja i kraću u 15 poglavlja. Još je napisao i "''Dijalog s Trifonom''". Iz ovih djela se može razabrati organizacija i život prve kršćanske zajednice
To je kraći i negativni dio. U drugom dijelu koji je širi i pozitivan, Justin izlaže i objašnjava sadržaj kršćanskog nauka iznoseći opširno dokaz za vjeru u Kristovo božanstvo. U slijedećim poglavljima opisuje kršćansku inicijaciju i euharistijsku liturgiju. Uvjeren je da je kršćanstvo progonjeno samo zato što ga se dobro ne poznaje. Zato nastoji naširoko izložiti kršćansko učenje, običaje, kult, Sveto Pismo.▼
Napisana je kao nadopuna prvoj. Justin ju je napisao povodom mučeničke smrti triju kršćana zbog ispovijedanja svoje vjere. Justin prosvjeduje protiv toga i želi utjecati na javno mnijenje. Veliki dio ove apologije posvećuje pobijanju stoicizma i platonizma dokazujući uzvišenost kršćanstva nad tim filozofijama.▼
▲: Napisana je oko [[155]].
===Razgovor s Trifunom===▼
▲:To je kraći i negativni dio. U drugom dijelu koji je širi i pozitivan, Justin izlaže i objašnjava sadržaj kršćanskog nauka iznoseći opširno dokaz za vjeru u Kristovo božanstvo. U slijedećim poglavljima opisuje kršćansku inicijaciju i euharistijsku liturgiju. Uvjeren je da je kršćanstvo progonjeno samo zato što ga se dobro ne poznaje. Zato nastoji naširoko izložiti kršćansko učenje, običaje, kult, Sveto Pismo.
* '''Druga apologija'''
▲:Napisana je kao nadopuna prvoj. Justin ju je napisao povodom mučeničke smrti triju kršćana zbog ispovijedanja svoje vjere. Justin prosvjeduje protiv toga i želi utjecati na javno mnijenje. Veliki dio ove apologije posvećuje pobijanju stoicizma i platonizma dokazujući uzvišenost kršćanstva nad tim filozofijama.
Djelo je napisano u obliku dijaloga kojeg Justin ima s Židovom Trifunom. Dok je u apologijama bio u polemici s poganima, ovdje ulazi u polemiku sa Židovima koji su se jednako opirali kršćanstvu kao i pogani. Također opisuje i svoje duševno proživljavanje obraćenja.
== Justinova Teologija ==
Obrazlažući Justinovu teologiju treba imati u vidu da ne posjedujemo autorovo cjelovito izlaganje kršćanske vjere, a izgubljeni su spisu upravo oni koji su u pravom smislu teološki. Braneći vjeru protiv nevjernika, prvenstveno se poziva na razum. Uvjeren da istina najbolje sebe brani, počeo je kršćansku istinu opširno iznositi i tumačiti. Traži sličnosti između crkvenog nauka i onog grčkih pjesnika, s ciljem da dokaže kako je kršćanstvo jedina zdrava filozofija. Osjeća se utjecaj platonizma, koji je u Justinovim očima bio filozofija najviše vrijednosti.
Najbolje možemo opisati Justina riječima [[Ivan Pavao II.|Ivana Pavla II.]] kao: "pionira pozitivnog susreta s filozofskom mišlju, premda pod znakom opreznog razlučivanja": on doista, "iako je i nakon obraćenja zadržao osobito poštovanje prema grčkoj filozofiji, snažno je i jasno tvrdio da je u kršćanstvu pronašao 'jedinu sigurnu i plodonosnu filozofiju' (Dial. 8,1)" (‘’[[Fides et ratio]]’’, 38).
==Literatura==
* J. Pavić-T.Z. Tenšek, Patrologija, KS, Zagreb, 1993.
* T. Šagi-Bunić, Povijest kršćanske književnosti, Zagreb, 1976.
== Vanjske poveznice==
Line 37 ⟶ 59:
*[http://www.patrologija.com Patrologija]
▲{{Predložak:Crkveni oci}}
{{Povijest katoličke teologije}}
[[Kategorija:Crkveni oci]]
[[Kategorija:Kršćanski filozofi]]
[[Kategorija:Biografije svetaca]]-->▼
[[Kategorija:Patristika]]
| |||