Inačica od 10. lipnja 2015. u 16:50 uredi Prometej13 (razgovor \| doprinosi) 74 edits Nema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Posljednja izmjena od 6. rujna 2015. u 00:03 uredi ukloni ovu izmjenu Ingenium 7 (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 9.948 edits Nema sažetka uređivanja
Redak 12: \| datum_rođenja = \| mjesto_rođenja = [[Sicilija]], [[Italija]] \| datum_smrti = [[10. siječnja]] [[681.]] \| mjesto_smrti = [[Rim]] \| imenjaci = \| fusnota = \|svetac = Svetac \| slavi se u = [[Rimokatolička Crkva]]<br>[[Pravoslavna Crkva]] \| nadnevak spomendana =[[10. siječnja]] \| simboli na slikama toga svetca = \| zaštitnik = Palerma \| glavna svetišta = }} '''~~Sv.~~ Agaton''', papa od [[27. lipnja]] [[678.]] do [[10. siječnja]] [[681.]] godine. == Životopis == Rođen je u Siciliji od imućni roditelja. Nakon smrti roditelja, Agaton je svoje bogatstvo podijelio siromašnima i pristupio [[samostan]]u kraj [[Palermo\|Palerma]]. Njegov kratki pontifikat je obilježio Šesti ekumenski sabor koji je okončao [[monotelitizam\|monotelitsku herezu]]. Slavi se kao svetac u Rimokatoličkoj Crkvi na dan [[10. siječnja]] i u pravoslavnim crkvama na dan [[20. veljače]]. == Papa Agaton i Hrvati== Prema Konstantinu Porfirogenetu, Hrvati su s njim sklopili ugovor u kojem su se obvezali da neće napadati susjedne narode niti voditi osvajačke ratove, a papa im je obećao da će ih štititi Bog i sv. Petar. {{citat\|U to su vrijeme ovi Hrvati imali Porgu za svog [[arhont]]a (kneza). Ova zemlja u kojoj su se naselili sami isti Hrvati, bila je u prijašnje vrijeme pod upravom cara [[Rimljani\|Rimljana]], pa se zbog toga u zemlji ovih istih Hrvata nalazi palača i hipodromi cara [[Dioklecijan]]a, još sačuvani u gradu [[Salona\|Saloni]], blizu grada [[Split]]a. Ovi kršteni Hrvati ne žele ratovati protiv tuđih zemalja, izvan granica svoje zemlje, jer su primili neku vrst proročanskog odgovora i zapovijedi rimskoga [[pape]], koji je u vrijeme [[Heraklije\|Heraklija]], cara [[Bizant]]inaca, poslao svećenike pokrstio ih. To je stoga jer su poslije krštenja Hrvati napravili jedan ugovor, potvrđen njihovim vlastitim rukama i čvrstim obećanjem, i jamstvom u ime [[sveti Petar\|svetoga Petra]] apostola, da oni nikada neće poći protiv neke strane zemlje i s njom ratovati, nego će radije živjeti u miru sa svima koji su voljni jednako tako postupati, i oni su od istoga rimskoga pape primili blagoslov za taj čin, a to je (poruka) ako bi bilo koji stranci pošli u rat protiv zemlje ovih istih Hrvata i nametnuli im rat, tada će moćni Bog ratovati za Hrvate i zaštititi ih, a Petar, [[Krist]]ov učenik, dat će im pobjedu.\|De administrando imperio, 31}} Budući da Porfirogenet ne spominje papino ime, o tome povjesničari imaju različita mišljenja: za jedne je to obična priča (F. Rački, N. Klaić), za druge se radi o hrvatskoj predaji (T. Smičiklas, D. Gruber), dok F. Šišić drži da se vijest slaže sa stilom Rimske kurije, ali da se događaj zbio mnogo kasnije, u doba kneza Branimira. Prema drugim izvorima, Agaton u pismu iz 680. kao obraćene narode navodi Slavene (što se jedino može odnositi na Hrvate), pa na temelju toga i drugih izvora S. K. Sakač zaključuje da su Hrvati sklopili 679. s Agatonom mirovni ugovor. == ~~Vidi~~Poveznice == * [[Porga]] {{pape}} ~~{{mrva-biog-pape}}~~ [[Kategorija:Pape]]

Agaton: razlika između inačica