Supetarski kartular: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 30:
{{citat|U prošlim vremenima u kraljevstvu Hrvata bio je ovakav običaj: bilo je sedam banova, koji su birali kralja u Hrvatskoj, kada bi kralj umro bez djece, naime ban Hrvatske prvi, ban bosanski drugi, ban Slavonije treći, ban Posige četvrti, ban Podravije peti, ban Albanije šesti, ban Sremi (Hl'mi, Hum) sedmi...|[[Etnička povijest Bosne i Hercegovine (knjiga)|Etnička povijest Bosne i Hercegovine]]}}
{{col-end}}
Kako se vidi, onaj, koji je prepisao ovu bilješku u SupetarskiSumpetarski zbornik, nije mogao pravo pročitati imena iz predloška, koji je prepisivao, pa je pokrajine zadnjih banova krivo i nerazumljivo napisao. Nije jasno, kako su se stvarno zvale četiri zadnje banovine. Dovoljno je znati, da su imena prvih triju banovina dobro prepisana i da točno znamo, kojim su zemljama vladali trojica prvih banova. Ban Hrvatske je onaj, koji je banovao u [[Hrvatsko Kraljevstvo|Kraljevstvu Hrvatske i Dalmacije]] od Jadrana do Gvozda. Ban bosanski je vladao [[srednjovjekovna bosanska država|srednjovjekovnom Bosnom]], a ban Slavonije upravljao je hrvatskim zemljama između Gvozda i Drave, koji će se kasnije zvati kraljevina Slavonije (regnum Sclavoniae).<ref name="Domo" />
 
Činjenica da hrvatski pravnici u 11., dotično koncem 13. ili početkom 14. stoljeća, navode [[ban]]a Bosne kao izbornika hrvatskih kraljeva, govori, da se u tim stoljećima u Hrvatskoj, [[Srednjovjekovna bosanska država|Bosna]] smatrala hrvatskom zemljom, u kojoj upravlja jedan od hrvatskih narodnih vladara. Po naravi same stvari ni kod kojega naroda strani vladari nisu birali vrhovnoga vladara toga naroda. Ako Sumpetarski zbornik broji bosanskoga bana među izbornicima hrvatskoga kralja, znači, da su ga i on i tadašnji hrvatski pravnici smatrali pokrajinskim upraviteljem, a njegovu državu dijelom [[srednjovjekovna hrvatska država|opće hrvatske narodne države]].<ref name="Domo" />