Andora: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena promjena suradnika 2A02:27B0:430A:D6D0:1580:1BAB:AA28:AC52 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:So... |
nekoliko sitnica i |
||
Redak 19:
stanovništvo = 85.082 |
godina_popisa = 2011 |
gustoća_stanovništva = 179
neovisnost = Od [[Španjolska|Španjolske]] i [[Francuska|Francuske]] <br> [[1278.]] |
BDP_PKM_godina = 2003. |
BDP_PKM = 1
BDP_PKM_rang = 183. |
BDP_PKM_per_capita = 26
BDP_PKM_per_capita_rang = ? |
valuta = [[euro]] <b><sup>4)</sup></b> |
Redak 35:
moto = Virtus unita fortior <br> ([[latinski jezik|latinski]], "''U jedinstvu je snaga''")
}}
'''Kneževina Andora''' ([[katalonski]]: ''Principat d'Andorra'', [[francuski]]: ''Principauté d'Andorre'', [[španjolski]]: ''Principado de Andorra'') je mala europska država u [[Pireneji]]ma između [[Francuska|Francuske]] i [[Španjolska|Španjolske]]. Ona je jedna od [[Katalonske zemlje|katalonskih zemalja]], jedina s potpunom neovisnošću. Danas njeno gospodarstvo buja zahvaljajući [[Turizam|turizmu]] i statusu poreznog raja. Budući da ova država nema svoju vlastitu vojsku, njena obrana dužnost je Francuske i Španjolske.
== Povijest ==
Prema legendi iz [[11. stoljeće|11. stoljeća]], [[Karlo Veliki]] je dao povelju Andorcima zbog njihovih zasluga u borbama protiv [[Mauri|Maura]]. Vlast nad područjem ustupljena je lokalnom [[grof od Urgella|grofu od Urgella]], pa biskupu urgellske [[Dijeceza|dijeceze]]. Zbog teritorijalnog sukoba sa francuskim susjedima, [[1278.]] godine je potpisan dogovor o zajedničkom upravljanju biskupa zajedno s obitelji Caboet čija su prava nasljedstvom prešla najprije obitelji Castelbon (Castellbó) pa [[grof od Foixa|grofovima od Foixa]]. Tako je Andora dobila dvojnu političku upravu s dva sukneza, crkvenim i svjetovnim.
Tijekom godina ovaj naslov su dobili kraljevi [[Navarra|Navarre]], te je [[Henrik IV., kralj Francuske|Henrik IV.]], [[1607.]] godine, izdao edikt po kojem su čelnik francuske države i biskup Urgella
U razdoblju od [[1812.]] do [[1814.]] godine, Francusko carstvo anektiralo je [[Katalonija|Kataloniju]] i podijelilo ju u četiri [[departman]]a (Segre, Ter, Montserrat i Boques de l'Ebre). Andora je također pripojena, te je činila dio distrikta [[Puigcerdà]] (departman Segre).
Između [[8. kolovoza]] i [[9. listopada]] [[1933.]] godine, Francuska je okupirala Andoru zbog društvenih nemira prije izbora. Dne [[12. srpnja]] [[1934.]] godine, ruski avanturist [[Boris Skosirev]] se proglasio knezom Andore u Urgelu, te je objavio rat urgelskom biskupu. Dne 20. srpnja su ga uhitile španjolske vlasti
Od [[1936.]] do [[1940.]] godine, francuski vojni odred je bio prisutan u Andori, kako bi spriječio utjecaje [[Španjolski građanski rat|Španjolskog građanskog rata]] i [[Francisco Franco|francovog]] režima. Francove trupe su u kasnijem razdoblju rata, došli do andorske granice (u lipnju 1940. godine,
Godine [[1958.]]
Budući da je zemlja relativno izolirana, kroz povijest imala je malo veza
== Politika ==
[[Datoteka:HPIM0309.JPG|mini|lijevo|120px|Andorska zastava na balkonu, Ordino]]
Line 60 ⟶ 61:
Vidi kroz povijest [[popis kneževa Andore]].
== Zemljopis ==
[[Datoteka:Andora_karta.png|mini|Karta Andore]]
Andora je planinska država smještena u istočnim [[Pireneji]]ma,
Andorska [[klima]] je slična umjerenoj klimi svojih susjeda, ali zbog velike visine područja, ovdje ima prosječno više snijega zimi, te su temperature niže ljeti.
Zemlja ima ukupno 120
Cesta prema Francuskoj prolazi kroz Le Port d'Envalira (2
== Upravna podjela ==
{{glavni|Andorske župe}}
Line 88 ⟶ 89:
|}
== Gospodarstvo ==
[[Datoteka:Satellite image of Andorra in March.jpg|desno|170px|mini|Andora iz svemira]]
[[Turizam]] je glavna andorska gospodarska aktivnost koja nosi oko 80 % ukupnog [[BDP]]-a. Godišnje državu posjeti oko 9 milijuna turista, koji su privučeni bogatom zimskom i ljetnom ponudom, te bezporeznim proizvodima.
Bankarski sektor, sa statusom poreznog raja, također značajno pridonosi ukupnom gospodarstvu. [[Poljoprivreda]] je prilično ograničena, budući da je samo 2 % zemljišta države obradivo
Andora nije punopravni član [[Europska unija|Europske unije]], ali
Andora izdaje svoje poštanske marke, a poštansku službu na njezinom teritoriju obavljaju poštanske uprave susjednih zemalja: Francuske i Španjolske.
== Stanovništvo ==
[[Datoteka:Pas_de_la_case.jpg|mini|300px|desno|Pogled na selo Pas de la Casa]]
Andorci su manjina u svojoj zemlji, samo 33 % stanovništva je andorske nacionalnosti. Najveće ostale etničke skupine su: Španjolci (43 %), Portugalci (11 %) i Francuzi (7 %). Ostalih 6 % stanovništva su drugih, raznih nacionalnosti.
Etnički sastav 2004. godine:
* Andorci (etnički su [[Katalonci]]) ... 27,000. Jezik: [[katalonski]].
* [[Španjolci]] ... 28
* [[Portugalci]] ... 8
* [[Francuzi]] ... 4
* [[Englezi]] ... 1
* [[Arapi]] (marokanski) ... 500. Govore [[arapski]]. [[Muslimani]].
* [[Nijemci]] ... 400.
Line 118 ⟶ 119:
* [[Tagalog]] (filipinski narod) ... 200.
* [[Židovi]] ... 200. Vjera: [[Judaizam]].
* Neklasificiranih ... 2
Najraširenija religija je [[katoličanstvo]]. Pismenost je 100 %. Oko 50 % škola su francuske, a 50 % andorske i španjolske, dok svima upravljaju andorske vlasti. U državi postoje dvije srednje škole
== Popis etničkih grupa ==
{{glavni|Etničke grupe Andore}}
== Kultura ==
[[Datoteka:Andorralavella06.jpg|mini|desno|250px|[[Escaldes-Engordany]]]]
Line 203 ⟶ 204:
|}
=== Mediji ===
* Dnevne novine:
Line 219 ⟶ 220:
:* [[Andorra Televisió]] (ATV)
== Vanjske poveznice ==
* [http://www.govern.ad/ Službena stranica vlade]
Line 238 ⟶ 239:
{{Portal Europa}}
=== Ostali projekti ===
{{WProjekti
|