Ljiljana Molnar-Talajić: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
ispravak izvora (linka)
Nema sažetka uređivanja
Redak 8:
| Pseudonim =
| Rođenje = [[30. prosinca]] [[1938]]. <br/> [[Bosanski Brod|Bosanski Brod]], [[Bosna i Hercegovina|Bosna i Hercegovina]]<br>
| Smrt = [[1817. rujna]] [[2007.]] <br/> [[Zagreb]], [[Hrvatska|Hrvatska]],<br>
| Prebivalište =
| Instrument =
| Žanr = [[Ozbiljna glazba|ozbiljna glazba]], [[opera]]
| Zanimanje = [[Opera|operna]] [[Pjevanje|pjevačica]]
| Djelatno_razdoblje = od [[1959.]] do [[2007.]]
| Producentska_kuća =
| Angažman = [[Narodno kazalište u Sarajevu|Narodno kazalište u Sarajevu]]-[[Sarajevo|Sarajevo]],
[[La Scala|Scala]]-[[Milano|Milano]], [[Bečka državna opera|Bečka državna opera]]-[[Beč|Beč]], Royal Opera Covent Garden-[[London|London]], Teatro Comunale-[[Firenca|Firenca]], Canzone napoletana-[[Napulj|Napulj]], Teatro Nacional de São Carlos-[[Lisabon|Lisabon]], Metropolitan Opera-[[New York|New York]], San Francisco Opera-[[San Francisco|San Francisco]], [[Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu|Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu]]-[[Zagreb|Zagreb]], [[Berlin|Berlin]], [[Hamburg|Hamburg]], [[München|München]], [[Arena]]-[[Verona|Verona]], Dôme des Invalides-[[Pariz|Pariz]], [[Tokio|Tokio]],
| URL =
| nagrade =
| Značajni instrumenti =
}}
'''Ljiljana Molnar-Talajić''' ([[Bosanski Brod]], [[30. prosinca]] [[1938]]. – [[Zagreb]], [[1817. rujna]] [[2007.]]), [[Bosna i Hercegovina|bosansko-hercegovačka]] i [[hrvatska]] [[Opera|operna]] [[pjevačica]], [[sopran]].
 
Posljednji veliki [[Giuseppe Verdi|verdijanski]] glas, kako je nedavno ustvrdio urednik operne glazbe na austrijskom radiju Gottfried Cervenka, Ljiljana Molnar-Talajić, bila je zvijezda [[Bečka državna opera|Bečke državne opere]] i [[Arena|Arene]] u [[Verona|Veroni]]. [[Aida]], s kojom pod ravnanjem [[Zubin Mehta|Zubina Mehte]] [[1969]]. na festivalu [[Maggio Musicale Fiorentino]] započinje svjetsku karijeru, i Leonora u ''Moći sudbine'' bile su pravi mamac za publiku, a ni kritika nije ostala neosjetljiva prema, kako je pisala, neopisivoj ljepoti njezina glasa, koji je u svim položajima tako ujednačen, s tolikom izražajnošću, beskrajno suptilan, a u isto vrijeme robustan, prozračan i milozvučan — glas kakav je Verdi samo mogao poželjeti. Upravo pod dirigentskom palicom [[Zubin Mehta|Zubina Mehte]], postaje primadona svjetskog glasa.
U Verdijevoj domovini pisali su: to je strastvena, velika pjevačica vibrantne fraze, blistavih visina opalne ljepote, i grad [[Parma]] dodijelio joj je tradicionalnu plaketu ''Verdi d’oro'' (''Zlatni Verdi''). Nastupala je u najvećim svjetskim opernim kućama, kao što su Bečka državna opera, milanska Scala, londonski Covent Garden, newyorški Metropolitan, a njezine nastupe pratili su osvrti s naslovima kao što su Najbolja Aida na svijetu, Dijamant večeri, Spasiteljica kojoj se klicalo (kad je u Beču preuzela Normu od [[Montserrat Caballé]]).

Iznimno je ostao zapažen njen nastup u Verdijevoj operi Moć sudbine 18.ožujka 1977. godine u Bečkoj državnoj operi, kada su Ljiljanu Molnar Talajić, iako svega dan nakon nastupa [[Montserrat Caballé]] u operi Norma,
u velikom broju došli slušati iznimno probirljivi bečki ljubitelji opere, a nastup je obilježen stalnim prekidanjima opere aplauzima oduševljenja i skandiranjem, a sve je kulminiralo za naklona prilikom spuštanja zastora.
Još jednom, nakon pjevanja u Trubaduru u Covent Gardenu, suparništvo između dviju najvećih sopranistica verdijevskog repertoara sedamdesetih godina završilo je u korist Ljiljane Molnar Talajić. <ref>http://www.matica.hr/vijenac/354/Posljednji%20veliki%20verdijanski%20glas/</ref>

Karijera joj se vrtoglavo razvijala. Za Bečkom državnom operom, u kojoj je ostvarila šest velikih uloga i imala 58 nastupa, slijedili su milanska [[Teatro alla Scala|Scala]], londonski [[Covent Garden]] i njujorški [[Metropolitan Opera|Metropolitan]].
Rođena u Bosanskom Brodu 30. prosinca 1938., debitirala je još za studija na sarajevskoj Muzičkoj akademiji [[1959]]. kao Grofica u [[Figarov pir|Figarovu piru]]. Od [[1960]]. do [[1975]]. bila je članica [[Sarajevska opera|Sarajevske opere]], a od [[1975]]. do [[1980]]. prvakinja Opere [[Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu|HNK u Zagrebu]], angažman u Zagrebačkoj operi je prihvatila unatoč pozivima najvećih svjetskih opera, i bila je sudionica njezinih velikih [[Bel canto|belkantističkih]] trenutaka., Pružala ih je na najljepši način i u [[Trubadur (opera)|Trubaduru]] i [[Krabuljni ples|Krabuljnom plesu]], [[Don Carlos]]u i [[Otello|Otellu]] te na mnogim koncertima Verdijeva [[Requiem]]a i svojoj posljednjoj premijeri u Zagrebu — [[Vincenzo Bellini|Bellinijevoj]] [[Norma|Normi]]. Vrhunski muzikalna, s naglašenim osjećajem za interpretaciju, ostvarila je i veliku kreaciju Cio-Cio-San u [[Madama Butterfly]] za koju je [[1967]]. dobila nagradu u [[Tokio|Tokiju]].
Zapažen je i njen pedagoški rad od 1980.godine na Zagrebačkoj glazbenoj akademiji, s kojim je se s velikom ljubavlju bavila sve do smrti, a u njenoj je klasi stasala priznata hrvatska operna pjevačica [[Sandra Bagarić|Sandra Bagarić]].
Umrla je u Zagrebu, 18. rujna 2007. godine, nakon kraće bolesti.
 
== Istaknute uloge ==
 
# [[Verdi|Verdi]] - Aida, Leonora, Elvira, Amelija, Desdemona
# [[Puccini|Puccini]]- Cio-Cio-San, Mimi
# [[Mozart|Mozart]]- Donna Anna, Grofica
# [[Donizetti|Donizetti]]- Amelija
# [[Bellini|Bellini]]- Norma
# [[Gounod|Gounod]]- Margareta
# [[Janáček|Janáček]]- Jenufa
<ref>http://proleksis.lzmk.hr/37725/</ref>
 
== Nagrade i priznanja ==