Domovinski rat: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklanjanje izmjene 4591330 suradnika Seiya (razgovor) nepouzdan izvor?
uklanjanje izmjene 4591333 suradnika MaGa (razgovor) da, nepouzdan izvor (http://www.dnevno.hr/kolumnisti/elvis-duspara/evolucija-je-sotonino-djelo-a-bog-nije-majmun-136117)
Redak 102:
[[Velika Britanija]] je uskladila prijedlog sa Slobodanom Miloševićem. Glasio je da se teritorij Baranje i istočne Slavonije proglasi [[kondominij]]em Hrvatske i Srbije.<ref name="zahtjev Britanije">[http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/46449/Baranju-i-dio-Slavonije-dajte-Srbiji.html Tportal] Zahtjev Britanije uoči Oluje: 'Baranju i dio Slavonije dajte Srbiji', preneseno iz ''[[Večernji list|Večernjeg lista]]'', koji je i autor članka, 6. prosinca 2009., pristupljeno 12. rujna 2015.</ref><ref name="8.stručniskup">[http://www.hkv.hr/izdvojeno/tribine/haaki-sud/5749-izlaganje-marka-bariia-s-osmog-strunog-skupa-hkv-a-o-haakom-sudu.html Izlaganje Marka Barišića s osmog stručnog skupa HKV-a o Haaškome sudu - Američko razumijevanje i britansko osporavanje], [[Hrvatsko kulturno vijeće]], 2. veljače 2010., pristupljeno 12. rujna 2015.</ref>{{nepouzdan izvor}} Varijacija prijedloga bila je da Hrvatska ustupi Baranju i dio istočne Slavonije Srbiji, a onda može zadržati preostali prostor istočne Slavonije.<ref name="zahtjev Britanije"/><ref name="8.stručniskup"/> Komadanje Hrvatske nije bilo gotovo ovim prijedlogom: Hrvatska je trebala po tome izići u susret strategijskim interesima bosanskih Srba i dati im pojas teritorija u širini od 20 kilometara jugoistočno od Županje radi ojačanja koridora do Beograda, a Hrvatska bi zauzvrat dobila pojas teritorija sjeverno do Dubrovnika radi ojačanja njegova zaleđa.<ref name="zahtjev Britanije"/><ref name="8.stručniskup"/> Mrcvarenje Hrvatske ni ovdje nije stalo: Hrvatska bi se trebala odreći Prevlake i teritorija do Molunta - Crnoj Gori Prevlaka, a bh. Srbima uski koridor na Jadran.<ref name="zahtjev Britanije"/><ref name="8.stručniskup"/> Ti su drski prijedlozi bili dani još 1994. kad se situacija strateški okretala u hrvatsku stranu: po svjedočenju ondašnjeg hrvatskog ministra vanjskih poslova Mate Granića, u New Yorku mu je lord [[David Owen]] izjavio "''da nije moguće postići reintegraciju okupiranih područja bez teritorijalnih ustupaka Hrvatske.''"<ref name="zahtjev Britanije"/><ref name="8.stručniskup"/> Britanske su ponude prvi put stigle kod hrvatskih diplomata u UN-u.<ref name="zahtjev Britanije"/><ref name="8.stručniskup"/>
 
Američki mirovni posrednik [[Richard Holbrooke]] bijesno se je protivio reintegraciji [[Hrvatsko Podunavlje|Hrvatskog Podunavlja]] kad je to tražio hrvatski predsjednik Tuđman, jer da će mu to "srušiti čitav njegov (Holbrookeov) projekt", što je jasno zapisano u Holbrookovim memoarima;<ref name="Hodak">[[Zvonimir Hodak]], [http://www.dnevno.hr/kolumnisti/zvonimir-hodak/holbrooke-je-htio-da-u-istocnu-slavoniju-putujemo-s-putovnicom-17355 ''Holbrooke je htio da u istočnu Slavoniju putujemo s putovnicom''], Dnevno.hr, 19. prosinca 2010., pristupljeno 12. rujna 2015.</ref>{{nepouzdan izvor}} uz to protivio se hrvatskom entitetu u BiH, prijetio Hrvatima i Bošnjacima udarima (na Hrvatsku i BiH)<ref>{{jezikk|boš.}} Avdo Huseinović, [http://web.archive.org/20121029125522/www.ljutibosanci.com/aktuelno/da-je-oslobodena-banja-luka-velikosrpska-ideja-bila-bi-porazena/ ''Da je oslobođena Banja Luka, velikosrpska ideja bila bi poražena''], za ''[[Dnevni avaz]]'', ljutibosanci.com, pristupljeno 12. rujna 2015.</ref> kad su htjeli potisnuti velikosrpski projekt Republiku Srpsku<!-- može i genitiv i dativ, potisnuti projekt čega ili potisnuti koga --> sa zapada BiH.<ref name="Hodak"/>
 
EZ je odigrala koncem kolovoza 1991. bitnu ulogu utemeljenjem [[Mirovna konferencija o bivšoj Jugoslaviji|Mirovne konferencije o bivšoj Jugoslaviji]]. Time se međunarodno institucionaliziralo "jugoslavensku krizu"<ref name="Miškulin">Ivica Miškulin: [http://hrcak.srce.hr/63646 ''"Sladoled i sunce" – Promatračka misija Europske zajednice i Hrvatska, 1991.–1995.''], ''[[Časopis za suvremenu povijest|ČSP]]'', sv. 42, br. 2., listopad 2010., 299.-337.</ref> i odluke ove konferencije jasno su velikosrpsku agresiju označile kao međunarodni sukob, razbivši pravno svaku tezu o "građanskom ratu".
Redak 541:
{{priča}}
{{neutralnost}}
{{originalne ideje}}
Poseban vid agresije na Hrvatsku je obavještajno-dezinformativni rat kojeg su protiv Hrvatske vodile Srbija i velikosrpski krugovi na vlasti u Crnoj Gori te države nesklone Hrvatskoj.<ref> Vidi izvješća i pisanja inozemnih medija. [http://public.carnet.hr/mvp_news/di/Kolovoz95/ Dnevna izvješća MVP RH. Kolovoz 1995.]</ref> Krajem vojnih operacija, ovaj rat nije prestao, nego se [[Specijalni rat protiv Hrvatske 1995.-2012.‎|nesmiljenom žestinom nastavio]] i traje i danas.<ref>[[Davor Domazet-Lošo]], ''Hrvatski domovinski rat 1991.-1995. - strateški pogled'', Udruga Hrvatski identitet i prosperitet/Matica hrvatska ogranak Sinj, Zagreb, 2010., str. 22., [[undefined/9789537440077|ISBN 978-953-7440-07-7]].</ref>{{nepouzdan izvor}}
 
Line 558 ⟶ 559:
 
== Zaštita digniteta ==
{{Stil}}
{{originalne ideje}}
Nakon smrti [[Franjo Tuđman|prvog hrvatskog predsjednika]] intenzivirana je formalna i neformalna suradnja Hrvatske sa sudom u Haagu. Primjer neformalne suradnje su transkripti sastanaka prvoga predsjednika koji su dostavljeni haaškom Tužiteljstvu 2003. godine ili ranije, dok je Vlada RH skinula s njih oznaku tajnosti 20. listopada 2004., dakle Vlada je naknadno skinula oznaku tajnosti.<ref>[http://slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/136798/Default.aspx Transkripti s Pantovčaka Haagu poslani ilegalno], Zdravka Soldić-Arar, objavljeno 3. svibnja 2011., pristupljeno 13. rujna 2015.</ref>