Ljiljana Molnar-Talajić: razlika između inačica

| Instrument =

| Žanr = [[Ozbiljna glazba|ozbiljna glazba]], [[opera]]

| Djelatno_razdoblje = od [[1959.]] do [[2007.]]

| Producentska_kuća =

| Značajni instrumenti =

}}

 

Posljednji veliki [[Giuseppe Verdi|verdijanski]] glas, kako je nedavno ustvrdio urednik operne glazbe na austrijskom radiju Gottfried Cervenka, Ljiljana Molnar-Talajić, bila je zvijezda [[Bečka državna opera|Bečke državne opere]] i [[Arena|Arene]] u [[Verona|Veroni]]. [[Aida]], s kojom pod ravnanjem [[Zubin Mehta|Zubina Mehte]] [[1969]]. na festivalu [[Maggio Musicale Fiorentino]] započinje svjetsku karijeru, i Leonora u ''Moći sudbine'' bile su pravi mamac za publiku, a ni kritika nije ostala neosjetljiva prema, kako je pisala, neopisivoj ljepoti njezina glasa, koji je u svim položajima tako ujednačen, s tolikom izražajnošću, beskrajno suptilan, a u isto vrijeme robustan, prozračan i milozvučan — glas kakav je Verdi samo mogao poželjeti. Upravo pod dirigentskom palicom [[Zubin Mehta|Zubina Mehte]], postaje primadona svjetskog glasa.

Rođena u Bosanskom Brodu 30. prosinca 1938., debitirala je još za studija na sarajevskoj Muzičkoj akademiji [[1959]]. kao Grofica u [[Figarov pir|Figarovu piru]]. Od [[1960]]. do [[1975]]. bila je članica [[Sarajevska opera|Sarajevske opere]], a od [[1975]]. do [[1980]]. prvakinja Opere [[Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu|HNK u Zagrebu]], angažman u Zagrebačkoj operi je prihvatila unatoč pozivima najvećih svjetskih opera, i bila je sudionica njezinih velikih [[Bel canto|belkantističkih]] trenutaka, Pružala ih je na najljepši način i u [[Trubadur (opera)|Trubaduru]] i [[Krabuljni ples|Krabuljnom plesu]], [[Don Carlos]]u i [[Otello|Otellu]] te na mnogim koncertima Verdijeva [[Requiem]]a i svojoj posljednjoj premijeri u Zagrebu — [[Vincenzo Bellini|Bellinijevoj]] [[Norma|Normi]]. Vrhunski muzikalna, s naglašenim osjećajem za interpretaciju, ostvarila je i veliku kreaciju Cio-Cio-San u [[Madama Butterfly]] za koju je [[1967]]. dobila nagradu u [[Tokio|Tokiju]].

Zapažen je i njen pedagoški rad od 1980.godine na Zagrebačkoj glazbenoj akademiji, s kojim je se s velikom ljubavlju bavila sve do smrti, a u njenoj je klasi stasala priznata hrvatska operna pjevačica [[Sandra Bagarić|Sandra Bagarić]].

 

== Istaknute uloge ==