Razlika između inačica stranice »Društvena stratifikacija«

bez sažetka
'''Društvena''' (socijalna) '''stratifikacija''' se definira kao struktuirana, stabilna i trajna nejednakost skupina u društvu, koje su hijearhijski poredane u slojeve. Postoje četiri sustava stratifikacije kroz povijest: [[ropstvo]], [[Kasta|kaste]], [[stalež]]i i [[Klasa|klase]]
 
Postoje četiri sistema stratifikacije kroz povijest:
*[[Ropstvo|ropstvo]]
*[[Kasta|kaste]]
*[[Stalež|staleži]]
*[[Klasa|klase]]
 
== Obilježja ==
 
U svim ljudskim društvima postoji neka vrsta društvene nejednakosti. Nejednakost među slojevima sastoji se od nekoliko komponenata: materijalnom bogatstvu, prestižu i moći.
*Pojam stratifikacija odnosi se na '''skupine''', a ne na pojedince. Količina bogastvabogatstva, moći i prestiža pojedinca u stratificiranom društvu ne ovisi o osobnim karakteristikama, već o pripadnosti nekoj društvenoj skupini. Drugim riječima, pojedinac ne bira skupinu, već se u njoj rađa.
 
*Stratifikacija je '''struktuirani''' oblik nejednakosti. To znači da nejednakost nije slučajna, već je uređena.
 
=== Funkcionalistička teorija ===
 
Funkcionalisti smatraju da je stratifikacija potrebna i poželjna u [[Društvo|društvu]] kako bi najvažnije položaje u društvu popunili najsposobniji pojedinci. Oni polaze od pretpostavke da dijelovi društva koriste integralnu cjelinu i tvrde kako je određeni stupanj reda i stabilnosti bitan da bi društveni sistemi funkcionirali. Dakle, ako su najvažniji položaji u društvu ujedno i najnagrađivaniji, ljudi će se više školovati i preuzimati odgovornije položaje. Oni se bave funkcioniranjem društvene stratifikacije, njezinim doprinosom održavanju i dobrobiti društva. Funkcionalisti smatraju da upravo ta nejednakost nagrada motivacija ljudima. Na temelju svoga rada, ljudi dobivaju nagradu, što dodatno potiče natjecanje i konkurenciju.
 
Problem funkcionalističke teorije je u tome što se postavlja pitanje daje li je ta nagrada opravdano i zasluženo dobivena?. MožemoMože li se odrediti koji je društveni položaj važniji od drugih, npr. zašto je sveučilišni profesor važniji od poštara?. Također, funkcionalisti smatraju da će pojedinac svojim ambicijama i talentom postići položaj, a tu se pojavljuje problem jer nemaju svi iste predispozicije za školovanje.
 
=== Marksistička teorija ===
 
Za razliku od funkcionalista, koji stratifikaciju smatraju uvjetom za opstanak društva, marksisti smatraju stratifikaciju kao izvor suprotstavljenosti interesa različitih grupa. Začetnik takvog gledišta je [[Karl Marx|Karl Marx]]. Marx je društvene klase odredio kao grupe ljudi koji imaju zajedički odnos prema sredstvima za proizvodnju. Marx kao glavni kriterij stratifikacije navodi ekonomsko vlasništvo, tj. vlasništvo nad sredstvima za proizvodnju. On razlikuje dvije osnovne klase: [[Kapitalizam|kapitaliste]] ( koji su vlasnici sredstava za proizvodnju) i [[Proleteri|proletere]] ( ili radničku klasu). Marx tvrdi kako su te dvije klase u stalnom sukobu zbog toga što kapitalisti izrabljuju proleterijat. On smatra da radnici tijekom dana proizvedu puno više nego što nadnicom (plaćom) dobiju zauzvrat. Dakle, ne postoji poštena razmjena vrijednosti nadnice i vrijednosti radne snage, već kapitalist ( s obzirom da je vlasnik sredstava za proizvodnju) dobiva profit tako što prisvaja dio vrijednosti radne snage bez naknade. Marx je smatrao da ta klasna borba postoji čitavu ljudsku povijest i da je ona pokretač društva.
 
Razvoj kapitalizma uzrokuje sve veću koncentraciju kapitala, pa time i sve veću koncentraciju radne snage, povećava se interakcija među radnicima i oni se sve više povezuju u borbi protiv izrabljivanja. Sa sve većom koncentracijom radnici razvijaju '''klasnu svijest''' o svojem položaju. Kao vrhunac Marx je naveo [[Proleteri|proletersku]] [[Revolucija|revoluciju]] kao jedini način prelaska iz kapitalističkog u socijalističko društvo. Marx ovdje iznosi tek jednu dimenziju klasne različitosti (ekonomsku), što je nadopunio [[Max Weber|Max Weber]] s još dvije dimenzije- socijalnom i političkom.
 
Kritike na ovu terijuteoriju su mnogobrojne. Kritičari tvrde da borbu među klasama mogu uzrokovati i drugi čimbenici (religijski, etnički, rasni itd.). Marx također nije uzeo u obzir neke pripadnike klasa koji se nalaze između kapitalista i proletera, kao što su menadžeri, obrtnici, stručnjaci, koji nemaju sredstva za proizvodnju, ali imaju bolji položaj u odnosu na radnike. Marxova teorija dobiva veliki udarac tijekom [[Socijalizam|socijalističkih]] [[Revolucija|revolucija]] u 20. stoljeću. Slijedeći Marxovo učenje, u zemljama u kojima je došlo do socijalističkih revolucija, ukida se privatno vlasništvo nad sredstvima za proizvodnju, ali stupanj nejednakosti je i dalje ostao velik.
 
=== Weberovo gledište ===
Weber razlikuje tri dimenzije stratifikacije:
 
# ''ekonomska'' - Razlike među skupinama u društvu očituju se razlikama u posjedu imovine. Pripadnici iste klase imaju sličnu pristpnostpristupnost materijalnim dobrima, slične uvjete života itd.
# ''socijalna'' - Predstavlja čast, ugled, priznanja itd. ( društveni prestiž )
 
# ''politička'' - Politička [[Moć|moć]].
# ''socijalna''- Predstavlja čast, ugled, priznanja itd. ( društveni prestiž )
 
# ''politička''- Politička [[Moć|moć]].
 
Ove tri dimenzije stratifikacije su međusobno nezavisne ( lopov može imati veliko bogatstvo, ali ne mora imati moć ili ugled ), ali se isprepliću, jer npr. tko ima moć, iskoristit će to u stjecanju bogatstva i ugleda.
Weberova teorija je pogodna za proučavanje nejednakosti [[Socijalizam|socijalističkih]] društava u kojima ne postoji stratifikacija temeljena na privatnom vlasništvu ( jer je ukinuto ), nego se temelji na prestižu i moći.
 
== Klase u kapitalističkom društvu ==
 
Većina [[Sociologija|sociologa]] dijeli 3 glavne klase:
#''gornja klasa'' - Vlasništvo nad sredstvima za proizvodnju 3%-5%
#''srednja klasa'' - Posjedovanje određenih kvalifikacija 45%-50% ("bijeli ovratnici")
#''niža radnička klasa'' - Posjedovanje manuelne radne snage 50%-55% ("plave bluze")
 
Klasna nejednakost rezultat je nejednakosti u ugledu nekog [[Zanimanje|zanimanja]] određenoj prema nagradi za to zanimanje. U radničkoj klasi nagrađivanje je povezano prema kvalificiranosti. Sociolozi primjećuju razlike u plaćama, sigurnosti zarade i zaposlenja, benificija i samoj kvaliteti života na strani „bijelih"bijelih ovratnika“ovratnika". U radničkoj klasi postoji klasni identitet i interesi tvoreći osebujne supkulture, prihvaćaju život kakav jest, dok srednja klasa upravlja svojom sudbinom i ambicijom želi popraviti svoj položaj te ističe svoja postignuća i strategiju. Ona vidi društvo kao ljestvicu po kojoj se moguće uspinjati, dakle u klasi se rađamo, ali ju možemo promijeniti.
 
== Zaključak ==