Inačica od 26. lipnja 2014. u 17:45 uredi El hombre (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Ophoditelji 17.444 edits m →‎Stalno generalno tajništvo ← Starija izmjena		Inačica od 18. rujna 2015. u 15:41 uredi ukloni ovu izmjenu Ingenium 7 (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 9.948 edits Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 2: ==Povijest== [[Drugi vatikanski koncil]] izrazio je želju da papa povremeno pita za mišljenje biskupe, pa je papa [[Pavao VI.]] objavio [[14. rujna]] [[1965.]] svoju odluku da će [[Rimska kurija\|Rimskoj kuriji]] osigurati suradnju biskupa, pozivajući povremeno u [[Rim]] predstavnike [[biskupska konferencija\|biskupskih konferencija]] iz cijelog svijeta. Ta je odluka objavljena papinskim [[motu proprio]] ''[[Apostolica sollicitudo]]'' od [[15. rujna]] [[1965.]] godine. [[8. prosinca]] iste godine odobreno je osnivanje sinode, a [[23. prosinca]] [[1967.]] papa je objavio svoju namjeru da tajništvo sinode pretvori u stalno tijelo Rimske kurije. ==Zadaće== Zadaća je Biskupske sinode da raspravljati o raznim pitanjima kao i iznositi želje, ali ne da ih ~~riješiva~~rješiva, niti da donosi ~~odlukea~~odluke, osim u slučaju da joj je papa povjerio vlast da odlučuje, a papino je pravo u tom slučaju da potvrdi sinodalna rješenja. Biskupska sinoda izravno je podložna papinskoj vlasti. ==Vrste skupština== Biskupska sinoda može se sabrati ili na ~~'''~~"opću skupštinu~~'''~~", na kojoj se raspravlja o stvarima koje se izravno odnose na dobrobiti opće Crkve, a ona može biti redovita ili izvanredna, ili se može sabrati na ~~'''~~"posebnu skupštinu~~'''~~", na kojoj se raspravlja o poslovima koji se izravno odnose na određeni kraj ili određene krajeve. Biskupska sinoda, koja se sabire na redovitu opću skupštinu, sastoji se od članova od kojih su većina biskupi, izabrani za pojedine skupštine od biskupskih konferencija na način određen posebnim sinodalnim pravom. Papa također može izravno imenovati članove. Njima se mogu pridružiti članovi kleričkih redovničkih ustanova. Biskupska sinoda sabrana na opću izvanrednu skupštinu raspravlja o poslovima koji traže hitno rješenje. Biskupska sinoda, koja se sabire na posebnu skupštinu, sastoji se od članova izabranih prvenstveno iz onih krajeva radi kojih je sazvana, prema odredbi posebnog prava prema kojemu se ravna Sinoda. Line 15 ⟶ 18: ==Stalno generalno tajništvo== Biskupska sinoda ima stalno generalno tajništvo, kojemu je na čelu generalni tajnik, kojeg imenuje papa. Generalnom tajniku Biskupske sinode pomaže vijeće tajništva, koje se sastoji od biskupa, od kojih jedne bira sama Biskupska sinoda, a druge imenuje papa. Svima njima pak prestaje služba kad započne nova opća skupština. Za svaku skupštinu Biskupske sinode postavljaju se jedan ili više posebnih tajnika koje imenuje papa, a oni ostaju u službi koja im je povjerena samo do završetka skupštine Sinode. Trenutno dužnost generalnog tajnika obavlja nadbiskup [[~~Nikola~~Lorenzo ~~Eterović~~Baldisseri]]. Dosadašnji generalni tajnici Biskupske sinode: Line 21 ⟶ 24: [[Jozef Tomko]] ([[12. srpnja]] [[1979.]] - [[24. travnja]] [[1985.]]) [[Jan Pieter Schotte]] † ([[24. travnja]] [[1985.]] - [[11. veljače]] [[2004.]]) [[Nikola Eterović]] (od [[11. veljače]] [[2004]]. - [[21. rujna]] [[2013.]]) [[Lorenzo Baldisseri]] ([[21. rujna]] [[2013.]] - ...) ==Izvori== * [[Zakonik kanonskog prava]] * Jacques Mercier: "Povijest Vatikana", Barbat, Zagreb, 2001.

Biskupska sinoda: razlika između inačica