Srpsko Carstvo: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
m uklonjena promjena suradnika 188.117.233.243 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika 203.25.149.10 |
||
Redak 5:
Dušanovo carstvo, u skladu sa srednjovekovnim shvaćanjima države nije bila nacionalna [[država]] u današnjem smislu riječi, jer su kao i u svakom drugom carstvu u njoj žijveli [[Srbi]], [[Grci]], [[Bugari]] i [[Albanci]].<ref>[http://www.kosovo.net/sk/rastko-kosovo/istorija/knjiga_o_kosovu/index.html Dimitrije Bogdanović, Knjiga o Kosovu]</ref> Medijavelista [[Konstantin Jireček]] ocjenjuje kako je napuštanje starosrpske osnovice u planinskoj kolijevci, zbog "megalomanije cara Dušana", srpskoj državi nanijelo više štete nego koristi.<ref>Konstantin Jireček, "Istorije Srba", Druga sveska (str. 2), Beograd. 1922.</ref>
Dušanovo carstvo kao terotorijalno najprostranija [[povijest srednjovjekovne Srbije|srpska srednjovjekovna država]] je u moderno doba često služilo za opravdavanje raznih [[Velika Srbija|velikosrpskih]] projekata.
== Dušanovo carstvo u političkoj mitologiji ==
Redak 13:
Tijekom stoljeća, obnova Dušanovog carstva postala je središnja tema [[Kosovski mit|kosovske mitologije]], prema kojoj Srbiji pripada taj dio [[Balkan]]a, a njihovo veliko [[dušanovo carstvo|srpsko carstvo]] je konačno propalo [[bitka na Kosovu|na Kosovu polju]] [[1389]].<ref name="Trgovčević"/><ref name="Magaš"/> Činjenica je da je Dušanovo carstvo, kao i svako drugo carstvo, imalo multietnički karakter ali su svakako Srbi u njemu bili najbrojniji<ref name="Magaš">[http://www.newint.org/issue247/curse.htm Branka Magaš, The curse of Kosovo]</ref> Nakon Kosovske bitke, [[Moravska Srbija]] bila je [[knez|kneževina]].<ref name="Trgovčević">[http://www.rastko.rs/kosovo/istorija/sanu/KOS_MIT.html Ljubinka Trgovčević, The Kosovo Myth in the First World War]</ref> a nedugo potom postala je Despotovina, čime je državna tradicija u kontinuitetu nastavljena. Međutim, bosanski ban Tvrtko I. se, 1377. godine, okrunio za kralja Srbije i Bosne u pravoslavnom srpskom manastiru Mileševi, u kome je bio pokopan sveti Sava iz dinastije Nemanjića, kao i kralj Vladislav Nemanjić. Tom prilikom Tvrtko se na svoje pravo na srpsku krunu pozvao na osnovu svog krvnog srodstva sa Nemanjićima, a i 1389. godine poslao je jedan odred svoje vojske u bitku na Kosovom Polju, budući je imao tu obvezu pošto je službeno bio i kralj Srbije, iako mu tu titulu u Srbiji niko nije priznavao.
Srpski državnik [[Ilija Garašanin]] u svom [[Načertanije|Načertaniju]] [[1844]]. tvrdi kako Srbija polaže „sveto pravo istoričesko“ na zemlje Dušanovog carstva iz 14. st., i da na tom temelju treba ponovno podići veliku srpsku državu.<ref name="Načertanije">[http://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B0%D1%87%D0%B5%D1%80%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D1%98%D0%B5 Ilija Garašanin, Načertanije]</ref> Od 19. st., Dušanovo carstvo služilo je kao izvor legitimiteta raznih projekata [[Stara Srbija|srbijanske ekspanzije prema jug]]u. Tako su uoči [[balkanski ratovi|balkanskih ratova]] srpski nacionalisti gajili [[borba za Makedoniju|pretenzije ka Makedoniji]], budući da je ona bila dio "[[Velika Srbija|Velike Srbije]]" iz doba Nemanjića i [[Dušan Nemanjić|Dušana Silnog]].<ref>[[Izvještaj međunarodne komisije o Balkanskim ratovima]] (str. 25, 26)</ref> U vrijeme [[raspad SFRJ|raspada SFRJ]], sudionici [[antibirokratska revolucija|antibirokratskih revolucija]] imali su popularni slogan "''Mi nećemo ništa novo, samo carstvo Dušanovo''."<ref>[http://www.vreme.com/cms/view.php?id=378513 Suđenje za ubojstvo Zorana Đinđića]</ref><ref>[http://www.yurope.com/nasa-borba/arhiva/Jul98/1107/1107_15.HTM DESET GODINA “ANTIBIROKRATSKE REVOLUCIJE" (3)]</ref>
== Izvori ==
| |||