Hadž: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena promjena suradnika 31.223.131.123 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Dexbot |
|||
Redak 5:
[[Datoteka:OldmapofMecca.jpg|250px|minijatura|Prikaz Kabe i svetog prostora oko nje, [[16. stoljeće]]]]
[[Alah]] u [[Kuran]]u nalaže da je Hram (Kabu) dužan hodočastiti svatko tko je u mogućnosti:
::''"U njemu su znamenja očita - mjesto na kojem je stajao Ibrahim (Abraham). I onaj tko uđe u nj treba da bude siguran. Hodočastiti Hram dužan je,
Također, u Kuranu se spominje da je hadž bio naređen i prije [[Proroci u islamu|Proroka]] [[Muhamed]]a, i to proroku Ibrahimu ([[Abraham]]u):
::''"I kada smo kao pribježište Ibrahimu (Abrahamu) pokazali mjesto gdje je Hram, rekli smo; "Ne smatraj Nama nikoga ravnim, i očisti ovaj Hram Moj za one koji će ga obilaziti, koji će tu u blizini njegovoj stanovati, i koji će molitvu obavljati i oglasi ljudima hadž! Dolazit će ti pješice i na devama iznurenim; dolazit će ti iz mjesta dalekih, da bi koristi imali i da bi u određene dane, prilikom prinošenja žrtve, kojom ih je Alah opskrbio, Njegovo ime spominjali. Jedite meso njihovo, a nahranite i siromaha ubogog! Zatim, neka sa sebe prljavštinu uklone, neka svoje zavjete ispune i neka oko Hrama drevnog obilaze."'' (Al-Hadž, 26-29.)
Redak 11:
==Povijest==
Prema islamskom nauku, Kaba i prostor oko nje su sveti otkad postoji [[Zemlja]] i [[čovjek]] na njoj. Prvu Kabu je izgradio, po Božjem nadahnuću, sam Adem ([[Adam]]), i ona je postala prvim [[hram]]om u kome će se štovati Jedan Jedini [[Bog]] na Zemlji. Nazvana je ''Bejtulah'' (''Kuća
IZ u Hrvatskoj, Medžlis IZ Gunja: ''Povijest Kabe'' (pristupljeno 6. kolovoza 2014.)</ref> Zatim je Bog Ibrahimu naredio da utemelji prvi obred hodočašća.<ref>al-Kilbi al-Andalusi, Ibn Džuzej, ''Olakšani komentar Kur'ana - 4. svezak'', Libris, Sarajevo, 2014., ISBN 978-995-8-63692-9, str. 145.</ref> S vremenom su se [[Arapi]], prema islamskim povjesničarima, udaljili od Abrahamove vjere u Jednog Boga, i počeli obožavati [[idol]]e. Kabu su ispunili kipovima [[Arapska mitologija|svojih božanstava]], tako da je svako arapsko pleme imalo svoga idola u Kabi, i dolazilo ga tamo hodočastiti. Tako je bilo i u vrijeme prije Muhamedova poslanstva. Članovi plemena Kurejš, kome je i Muhamed pripadao, nadzirali su hodočašća, a zarada od tog posla ih je učinila najbogatijim i najutjecajnijim arapskim plemenom.
Redak 18:
==Preduvjeti i pripreme za hodočašće==
[[Datoteka:La mecque pelerinage.png|300px|minijatura|Pregled obreda hadža:<br>1. odijevanje ihrama i ulazak u sveti prostor Kabe,<br>2. prvi tavaf (kružni obilazak oko Kabe),<br>3. saj (užurbani hod) između Safe i Merve,<br>4. noćenje na Mini,<br>5. stajanje na Arafatu,<br>6. boravak na Muzdelifi,<br>7. ponovni odlazak na Minu,<br>8. obred kamenovanja vraga, i prinošenje žrtve,<br>9. obvezni tavaf al-ifada (kružni obilazak oko Kabe).]]
Hadž je stroga
Ako osoba pod obvezom hadža nije u stanju da ga osobno obavi, zbog bolesti ili starosti, dužna je pronaći zamjenika (koji se naziva ''bedel''), koji će hodočašće obaviti umjesto nje. Za zamjenika treba izabrati osobu koja je obavila hadž za sebe već jednom, i poznaje islamske propise i odredbe o hadžu.
Redak 52:
::''Lebbejkellahume, lebbejk!<br>Lebbejke, la šerike leke, lebbejk!<br>Innel-hamde, ven-ni'mete leke vel-mulk.<br>La šerike lek.''
| valign=top width=70% align=left|
::''Odazivam Ti se, moj
|}
===Tavaf i saj===
[[Datoteka:Tavaf.jpg|thumb|right|250px|Crtež pojednostavljeno prikazuje obrede tavaf i saj]]
Nakon ulaska u Meku i oblačenja ihrama, osmog dana mjeseca zu al-hidže, vjernik nastvalja hodočašće u Masdžid al-Haramu, najvećoj i najsvetijoj [[džamija|džamiji]] za muslimane, koja je izgrađena oko Kabe, a u sebi sadrži i brežuljke Safu i Mervu. Tu se obavlja prvi tavaf - kružni obilazak oko Kabe sedam puta, i taj tavaf se naziva ''tavaf al-kudum''. Obavlja se tako što hodočasnik prvo treba da dođe do svetog crnog kamena ugrađenog u kut Kabe (koji se zove ''Hadžer al-Esved'') i okrenuti se prema njemu. Potom kamen treba dodirnuti desnom rukom i poljubiti ga. Prilikom dodirivanja kamena treba izgovoriti ''Allahu ekber!'' (''
Po završetku tavafa valja obaviti prigodan namaz, a potom je lijepo otići do svetog izvora ''[[Zem-zem]]'', napiti se vode i poškropiti glavu sa malo vode. Zatim treba otići do crnog kamena i po mogućnosti ga dodirnuti, i kroz odgovarajući prolaz otići do brežuljka Safa. Oba brežuljka su sada u džamiji, koja je vremenom toliko narasla, da ih je zahvatila. Po mogućnosti bi se hodočasnik trebao popeti na brežuljak Safa i tu izgovoriti prigodnu molitvu tri puta. Potom treba sići sa Safe i početi sa ubrzanim hodom ka brežuljku Merva. Ovaj ubrzani hod između dva brežuljka se naziva saj, i on se također obavlja sedam puta. Žene nisu dužne brzo hodati. Mjesta početka i završetka ubrzanog hoda su obilježena zelenim svjetlima. Jedan saj je hod od jednog brežuljka do drugog, ne i nazad, tako da saj počinje i završava na Safi. Lijepo je, po mogućnosti, popeti se i na Mervu, i tijekom cijelog obreda saja slaviti Boga i upućivati mu molitve.
Redak 73:
===Kamenovanje vraga===
[[File:According_to_the_historic_tradition,_when_Abraham_went_to_sacrifice_his_son,_he_found_that_God_had_placed_a_ram_there_instead._-_Flickr_-_Al_Jazeera_English.jpg|thumb|250px|Obred kamenovanja vraga, na hadžu 2010. godine]]
Na Mini hodočasnici obavljaju obred kamenovanja vraga - remj al-džemerat. Kamenčići koji se bacaju bi trebali biti neznatno veći od graška, a bacaju se na zidove koji se tovu ''džemre'', i simboliziraju vraga. Iz zidova se nalaze stupovi koji su se gađali do 2004. godine, kada su ih [[Saudijska Arabija|saudijske vlasti]] zamijenile zidovima, iz sigurnosnih razloga. Zid mora biti pogođen sedam puta, a pri svakom bacanju hodočasnik treba izgovoriti ''Allahu ekber!'' (''
Poslije obreda kamenovanja, žrtvovanja, i skraćivanja kose ili brijanja glave, hodočasniku postaje dozvoljeno sve što mu je bilo zabranjeno nakon što je objenuo ihram (hodočasničku odjeću), osim [[Spolni odnos|spolnog odnosa]]. Ovo se naziva prvim stupnjem skidanja ihrama (''tehalu al-evel'').
Redak 93:
*'''Putovanje na hadž''': predstavlja [[Čovjek|ljudski život]], koji je također putovanje puno poteškoća, a cilj mu je Božja milost i spasenje.
*'''Odijevanje u ihram''': hodočasnička odjeća se sastoji od dva komada bijele tkanine i podsjeća na ''ćefine'' - komade bijelog platna u koje se umotavaju tijela pokojnika, te se tako sahranjuju, što hodočasnike treba podsjetiti na neizbježnu [[smrt]].
*'''Stajanje na Arafatu''': je obred koji vjernike treba podsjetiti na [[Sudnji dan]], kada će, prema islamskom vjerovanju, svi ljudi [[Uskrsnuće|uskrsnuti]] i okupiti se na jednoj beskrajnoj poljani gdje će čekati da im
*'''Tavaf''': kružni obilazak oko Kabe treba podsjetiti vjernike na savršeni sklad Božjeg stvaranja u [[svemir]]u.
*'''Crni kamen''': je sveti kamen uzidan u Kabu, koji je, prema predaji, spušten iz Dženeta ([[Raj]]a), kao podsjetnik Ademu na mjesto iz koga je izgnan. Obred tavafa počinje od ovog kamena, a hodočasnici bi ga po mogućnosti trebali poljubiti.
*'''Saj''': je užurbani hod između brežuljaka Safa i Merva, kao što je i Hadžera (Hagar) užurbano hodala između dva brežuljka tražeći vodu za žednog sina Ismaila (Jišmaela).
*'''Pijenje vode sa Zemzema''': je priznavanje blagoslovljenosti izvoru koji je nastao kada je očajna Hadžera zavapila za vodom. Bog je, prema predaji, iz samilosti prema njoj, poslao [[melek]]a [[Džibril]]a ([[Anđeo|anđela]] [[Gabriel]]a), koji je vrhom svoga krila poškakljao bebu Ismaila, a kada je dijete udarilo nožicama o pijesak, iz njega su potekle vode izvora Zemzem. Muslimani vjeruju da je voda ovog izvora sveta i da ima nebrojena ljekovita svojstva.
*'''Prinošenje žrtve''': je obveza hodočasnicima, ali i svim imućnim muslimanima, na dan Kurban-bajrama, u spomen na proroka Ibrahima, koji je trebao, po
*'''Kamenovanje vraga''': se obavlja na tri mjesta na kojima se [[Šejtan]] (vrag) ukazao Ibrahimu, pokušavajući ga odvratiti od žrtvovanja svoga sina. Ibrahim je tada, prema predaji, bacao [[kamen]]čiće na vraga kako bi ga otjerao od sebe.
Redak 105:
==Značaj hadža==
Za muslimane hadž predstavlja jedinstveno vjersko putovanje kojim se iskazuje najveći stupanj pokornosti Bogu (što je i značenje arapske riječi "muslim"). Poteškoće hodočašća vjernik svjesno prihvata nadajući se Božjoj milosti i oprostu. Hadž se u islamu smatra najvećim bogoštovnim djelom i krunom sveg bogoštovlja, jer, ako je ispravno obavljen, briše sve grijehe učinjene prije njega. O tome je Poslanik rekao:
::"Tko obavi hadž radi
Hadž se svake godine obavlja na istome mjestu i u isto vrijeme, te se pretvorio u sveislamski skup u kojem sudjeluju milijuni muslimana iz cijelog svijeta. U to vrijeme, zabranjeni su međusobni sukobi muslimana, te politički govori i izričito se naglašava jedinstvo svih muslimana svijeta - ''ume''. Noseći jedinstvene hodočasničke odore, među vjernicima nestaju sve razlike po rasi, naciji, bogatstvu i društvenim položajima.
|