Ravnoteža (mehanika): razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Otvorio Ravnoteža (mehanika)
 
dopuna
Redak 1:
[[datoteka:WeightNormal.svg|mini|desno|200px| Prema trećem [[Newtonovi zakoni gibanja|Newtonovom zakonu gibanja]] (zakon akcije i reakcije) ako jedno tijelo djeluje [[sila|silom]] na drugo, tada i to drugo tijelo djeluje silom na ono prvo. Te dvije sile jednakog su iznosa, suprotnog smjera i leže na istom pravcu. Normalna sila ''N'' (reakcija podloge) je jednaka i suprotna [[težina|težini]] tijela ''m ∙ g'', tako da [[rezultanta|rezultanta]] sila jednaka 0. Zato se kaže da je to tijelo u stanju mehaničke ravnoteže.]]
 
[[datoteka:stabilni rovnovazna poloha.svg|mini|desno|200px| Stabilna ravnoteža.]]
[[datoteka:vratka rovnovazna poloha.svg|mini|desno|200px| Labilna ravnoteža.]]
[[datoteka:volna rovnovazna poloha.svg|thumbmini|200px| Indiferentna ravnoteža.]]
 
'''Ravnoteža''' je stanje odnosno odnos u kojem su sve [[Sila|sile]] koje djeluju na nešto (neki predmet ili sustav) međusobno neutralizirane, u potpunosti ili u mjeri takvoj da se promatrani objekt ne pomiče unutar referentnog sustava.
[[datoteka:stabilni rovnovazna poloha.svg|mini|desno|200px| Stabilna ravnoteža.]]
 
== Ravnoteža u politici ==
 
U [[politika|politici]] pod ravnotežom obično podrazumijevamo podjednaku zastupljenost bitnih aktera, ne nužno brojčanu podjednaku zastupljenost poput podjednakog broja zastupnika u parlamentu dvije najveće međusobno suprotstavljene stranke ili koalicije. Takav jednakobrojni odnos u parlamentu može dovesti ili do novih izbora ili do tzv. neprincijelne koalicije, ali takav mogući odnos u parlamentu ne zovemo ravnotežom.
 
== Ravnoteža u mehanici ==
 
U [[mehanika|mehanici]] materijalna je točka u ravnoteži ako je [[vektor]]ski zbroj [[sila]] koje djeluju na tu točku jednak nuli. Kruto je tijelo u ravnoteži ako je [[Paralelogram sila|vektorski zbroj svih sila]] koje na nj djeluju jednak nuli i ako je algebarski zbroj svih [[Moment sile|momenata sila]], s obzirom na svaku od tri bilo koje međusobno okomite osi, jednak nuli. Obično razlikujemo tri vrste ravnoteže ovisno o tome je li [[potencijalna energija]] promatranog sustava minimalna, maksimalna ili pak konstantnoga iznosa (''vidi slike''):
[[datoteka:volna rovnovazna poloha.svg|thumb|200px| Indiferentna ravnoteža.]]
* stabilna ravnoteža - potencijalna energija promatranog sustava minimalna
* labilna ravnoteža - potencijalna energija promatranog sustava je maksimalna
* indiferentna
 
'''Ravnoteža''' u [[mehanika|mehanici]] je stanje u kojem su sve sile koje djeluju na neki sustav međusobno neutralizirane. Materijalna je točka u ravnoteži ako je [[vektor]]ski zbroj [[sila]] koje na nju djeluju jednak nuli. Kruto je tijelo u ravnoteži ako je vektorski zbroj svih sila koje na nj djeluju jednak nuli i ako je algebarski zbroj svih [[Moment sile|momenata sila]], s obzirom na svaku od tri bilo koje međusobno okomite osi, jednak nuli. Ravnoteža može biti stabilna, labilna ili indiferentna, već prema tomu je li [[potencijalna energija]] sustava minimalna, maksimalna ili pak konstantnoga iznosa. Kada se sustav izvede iz stabilne ravnoteže, on ponovno sam od sebe prelazi u prijašnje stanje; ako se pomakne iz stanja labilne ravnoteže, prijeći će u stanje stabilne ravnoteže, dok će u slučaju indiferentne ravnoteže ostati u onome stanju u koje se dovede. <ref> '''ravnoteža''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=52003] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>
 
=== Dinamička ravnoteža ===
Općenito se '''dinamičkom ravnotežom''' ponekad naziva stanje u kojem se neka veličina tijekom vremena ne mijenja iako se mijenjaju elementi koji ju uvjetuju. Tako su na primjer članovi [[Sunčev sustav|Sunčeva sustava]] ([[planet]]i) međusobno u dinamičkoj ravnoteži jer imaju stabilne staze.
 
=== Sekularna ravnoteža ===
Kada se u nekom sustavu, na primjer u prirodnom raspadnom nizu, nalazi više [[radionuklid]]a koji, osim prvoga, nastaju jedan iz drugoga [[Radioaktivnost|radioaktivnim raspadom]], i ako je [[vrijeme poluraspada]] ''T<sub>1</sub>'' radionuklida kojim počinje taj niz vrlo veliko, nakon nekoga se vremena u sustavu uspostavi ravnoteža tako da se svaki radionuklid u nizu jednako brzo stvara (raspadom svojega ''roditelja'') i raspada. Ako se s ''N<sub>1</sub>'', ''N<sub>2</sub>'', ''N<sub>3</sub>''... označe količine radioaktivnih tvari u ravnoteži, a s ''T<sub>1</sub>'', ''T<sub>2</sub>'', ''T<sub>3</sub>''... njihova vremena poluraspada, onda vrijedi jednadžba '''sekularne ravnoteže''' radioaktivnoga raspada:
 
:<math> \frac{N_1}{T_1} = \frac{N_2}{T_2} = \frac{N_3}{T_3} = .... </math>
 
=== Ravnoteža atmosfere ===
'''Ravnoteža atmosfere''' ili '''stabilnost atmosfere''' je stanje u kojem se [[atmosfera]] nalazi, obilježeno stanjem čestica [[zrak]]a. Može biti stabilna, labilna i indiferentna. Ravnoteža je stabilna ako se čestica zraka, pomaknuta nekim impulsom iz svojega položaja prema gore ili dolje, nakon prestanka djelovanja impulsa vraća u početni položaj; labilna je ako se čestica zraka nakon pomaka i dalje udaljuje od početnoga položaja; indiferentna je ako je čestica zraka u novom položaju ponovno u ravnoteži. Ravnoteža ovisi o vertikalnoj razdiobi temperature u atmosferi (stratifikaciji atmosfere). Ako se temperatura zraka koji nije zasićen [[vodena para|vodenom parom]] smanjuje s visinom više od 1 [[celzij|°C]] na 100 [[metar|m]], ravnoteža je labilna, a ako je smanjenje temperature upravo 1 °C na 100 m ([[Adijabatska promjena temperature zraka|adijabatički temperaturni gradijent]]), ravnoteža je indiferentna; inače je stabilna.