Križni put (1945.): razlika između inačica

Više od 60 godina nakon događaja i 25 godina nakon rušenja komunizma (2015.), još ne postoje egzaktna istraživanja o broju žrtava [[Bleiburški pokolj|Bleiburškog pokolja]] i Križnog puta. U razdoblju nakon 2000. godine, ipak, znanstvena istraživanja u Sloveniji i Hrvatskoj, kao i istraživanja stranih stručnjaka koji su se tim bavili tim događajima (u kojima su pobijeni i mnogi Nijemci, Kozaci i drugi), daju okviran broj koje se može smatrati približno pouzdanim.

 

 

Hrvatski povjesničar Vladimir Geiger iznosi 2010. godine da se ne smije zaboraviti da su i pripadnici drugih etničkih skupina ubijani u komunističkom teroru na kraju 2. svjetskog rata - tako je u masovnim ubojstvima za koje su odgovorne jugoslavenske komunističke vlasti i u logorima koje su one organizirale, u razdoblju 1944. - 1948. godine život izgubilo 70.000 F[[Volksdeutsche|olkdsojčera]] iz raznih krajeva Jugoslavije (najviše iz [[Vojvodina|Vojvodine]]), od toga 64.000 civila; u tom broju civila je približno 4.500 hrvatskih Folksdojčera - od ukupno oko 20.000 pripadnika te etničke skupine koji su u Hrvatskoj živjeli prije II. svjetskog rata. Ratni gubici etničkih Hrvata od terora snaga pod kontrolom [[Jugokomunizam|jugokomunista]] u II. svjetskom ratu i poraću su slabije istraženi, a Komisija za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava Republike Hrvatske ukinuta je 2002.<ref>[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=100752 "Ljudski gubici Hrvatske u Drugom svjetkom rati i u poraću koje su prouzročili Narodnooslobodilačka vojska i Partizanski odredi Jugoslavije/Jugoslavenska armija i komunistička vlast. Brojidbeni pokazatelji (procjene, izračuni, poposi) Case study: Bleiburg i folksdojčeri"], Vladimir Geiger, Časopis za suvremenu povijest, Vol.42 No.3 Prosinac 2010