Razlika između inačica stranice »Vatikanski muzeji«

Dodano 59 bajtova ,  prije 5 godina
bez sažetka
[[Datoteka:VaticanMuseumStaircase.jpg|mini|300px250px|<center>Glavno stubište '''Vatikanskih muzeja'''<center>]]
[[Datoteka:Rome Vatican Museums.jpg|mini|<center>'''250px|Vatikanski muzeji''' iz zraka<center>]]
[[Datoteka:Musei vaticani - cortile della pigna 01161.JPG|250px|mini|<center>Vatikanska aleja<center>]]
[[Datoteka:Vatican Museum - Gallery of Maps.jpg|mini|<center>250px|Galerija mapa<center>]]
'''Vatikanski muzeji''' se nalaze u [[Vatikanska palača|Vatikanskoj palači]] koje s 1400 soba tvore izvanredno važan muzejski sklop, kako zbog množine i vrijednosti remekdjela koje su razni pape skupljali stoljećima, tako i zbog raskošnih prostorija u kojima su smještena. Vatikanske palače su veličanstveni zbir zgrada s mnogobrojnim [[soba]]ma, [[dvorana]]ma, [[muzej]]ima, [[galerija]]ma, [[biblioteka]]ma, [[kapela]]ma, hodnicima, dvorištima i [[vrt]]ovima, bogati svakojakim umjetničkim blagom. U Vatikanske muzeje ulazi se iz Vatikanske aleje. Najveća kolekcija neprocjenjivih antikviteta i umjetnina na svijetu nalazi se u muzeju "Pio Clementino" i muzeju "Chiaramonti". No, najveća kolekcija talijanskih i europskih slika se čuva u 18 soba vatikanske pinakoteke. S Vatikanskim muzejima su povezane [[Rafaelove sobe]] i [[Sikstinska kapela]].
 
==Muzej moderne umjetnosti==
==Pijev i Klementov muzej==
 
Papa Pavao VI. otvorio je muzej suvremene sakralne umjetnosti [[1973.]] Od [[1973.]] godine Mario Ferrazza je odgovoran za prikupljanje umjetnina. Zbirka se sastoji od gotovo 800 radova od 250 međunarodnih umjetnika. Muzej moderne umjetnosti posjeduje slike umjetnika kao što su: [[Auguste Rodin]], [[Vincent van Gogh]], [[Paul Gauguin]], [[Maurice Denis]], [[Odilon Redon]], [[Vasilij Kandinski]], [[Marc Chagall]], [[Paul Klee]], [[Ernst Barlach]], [[Max Beckmann]], [[Otto Dix]], [[Maurice Utrillo]], [[Giorgio de Chirico]], [[Giorgio Morandi]], [[Georges Rouault]], [[Oskar Kokoschka]], [[Bernard Buffet]], [[Renato Guttuso]], [[Giacomo Balla]], [[Francis Bacon]], [[Giacomo Manzù]], [[Eduardo Chillida]], [[Salvador Dalí]] i [[Pablo Picasso]].
Pijev i Klementov muzej nosi taj naziv jer je veličanstvena i bogata ostavština dvojice papa koji su živjeli u 17. stoljeću, [[Klement XIV.|Klementa XIV.]] i [[Pio VI.|Pija VI.]]
 
== Skulpturalni muzeji ==
U ''Muzeju starog Rima'', kojeg je obogatio papa [[Julije II.|Julije II.]] u 16. stoljeću, nalaze se mnoga djela antičke umjetnosti. U ''Apoksiomenovom kabinetu'' nalazi se [[Lizip]]ova [[skulptura]] ''[[Apoksiomen]]a'', [[Poliklet]]ov ''[[Dorifor]]'', [[Fidija|Fidijeva]] ''Ranjena Amazonka'', a u osmerokutnom dvorištu Belvedere antičke skulpture ''[[Laokontova skupina]]'', ''[[Apolon Belvederski]]'' (kip [[Apolon]]a pronađen u Grottaferrati u doba papa Julija II.), [[Praksitel]]ov ''[[Hermes]]'' i tri [[Neoklasicizam|neoklasicističke]] skulpture [[Antonio Canova|Antonia Canove]]: ''[[Perzej (mitologija)|Perzej]] s Meduzinom glavom'', ''Kreugant'' i ''Demossen''.
=== Muzej Pio-Clementino ===
 
PijevMuzej i Klementov muzejPio-Clementino, nosi taj naziv jer je veličanstvena i bogata ostavština dvojice papa koji su živjeli u 17. stoljeću, [[Klement XIV.|Klementa XIV.]] i [[Pio VI.|Pija VI.]]
U ''Galeriji kipova'' nalaze se Praksitelov ''Apolon Saurokton'', te [[Helenizam|helenistički]] [[reljef]] ''Uspavana Arijadna'' na kojemu [[Arijadna (mitologija)|Arijadna]], napuštena od [[Tezej]]a, spava u nemirnoj pozi.
''# Dvorana grčkog križa (''Sala Croce Greca''): ima dva porfirna [[sarkofag]]a. U jednom je pronađeno tijelo svete Jelene, a u drugom svete Konstancije, kćeri cara [[Konstantin Veliki|Konstantina]].
U# Okrugla dvorana (''OkruglojSala Croce dvoraniGreca''): jesadrži podni [[mozaik]] pronađen u Otricoliju, kolosalni ''"Antonijev kip''" iz Palestrine, ali i veličanstvena ''[[porfir]]na posuda'', promjera gotovo 4 metra, - jamačno je najbogatiji i najraskošniji izložak ove galerije.
U# Galerija kipova (''GalerijiGalleria kipovadelle Statue''): nalazesadrži sePraksitelova Praksitelov"Apolona ''Apolon Saurokton''Sauroktona", te [[Helenizam|helenistički]] [[reljef]] ''"Uspavana Arijadna''" na kojemu [[Arijadna (mitologija)|Arijadna]], napuštena od [[Tezej]]a, spava u nemirnoj pozi.
U# Galerija poprsja (''GalerijiGalleria poprsjadei Busti''): izloženi su portreti uglavnom iz [[Umjetnost starog Rima|rimskog doba]] (''Poprsje mladog [[August]]a'').
# Kabinet maski (''Gabinetto delle Maschere''): sadrži grčke kipove Afrodite i [[Knidska Venera|Knidske Venere]].
''# Dvorana Muza (''Sala delle Muse''): ukrašena je [[Korintski red|korintskim stupovima]], kipovima i poprsjima mitskih likova. U sredini dvorane je čuveni ''"Belvederski torzo''" iz 1. stoljeća, koji je izradio Atenjanin Apolonije.
''# Dvorana životinja (''Sala degli animali''): sadrži reprodukcije velikog broja životinja u mramoru i alabastru (''[[Meleagar]]'').
 
===Muzej Chiaramonti===
U ''Galeriji poprsja'' izloženi su portreti uglavnom iz [[Umjetnost starog Rima|rimskog doba]] (''Poprsje mladog [[August]]a'').
 
[[Datoteka:Musei Vaticani. Braccio Nuovo.JPG|mini|<center>''250px|"Novi krak''" Chiaramontijevog muzeja<center>]]
U ''kabinetu maski'' nalaze se grčki kipovi ''Afrodite'' i ''[[Knidska Venera]]''.
[[Datoteka:Statue-Augustus.jpg|mini|<center>250px|[[August Prima Porta]]<center>]]
Osnovao ga je [[Pio VII.]] Chiaramonti (1800.-1823.), a čine ga Hodnik (''Corridoio''), Lappidarij (''Galleria Lapidaria'') i Novi krak (''Braccio Nuovo'') koji odražavaju tipičan neoklasičan duh.
 
Duž Hodnika su kipovi, poprsja, sarkofazi, reljefi itd., sve u svemu – gotovo 800 raznovrsnih antičkih djela. U Lapidariju je više od 5000 poganskih i kršćanskih natpisa. U Novom kraku ističe se ''[[Augustov kip]]'' (''[[August Prima Porta]]'') pronađen [[1863.]] na Flaminijevoj cesti, a tu ga je postavio [[Pio IX.]] Kolosalna grupa ''[["Nil]]''" je egipatska skulptura koju je, između brojnih umjetnina, August ponio nakon [[Bitka kod Akcija|bitke kod Akcija]].
''Dvorana Muza'' ukrašena je [[Korintski red|korintskim stupovima]], kipovima i poprsjima mitskih likova. U sredini dvorane je čuveni ''Belvederski torzo'' iz 1. stoljeća, koji je izradio Atenjanin Apolonije.
 
===Muzej Gregoriano Etrusco===
''Dvorana životinja'' sadrži reprodukcije velikog broja životinja u mramoru i alabastru (''[[Meleagar]]'').
 
Osnovao ga je papa [[Grgur XVI.]] [[1836.]] godine. Ovaj muzej ima osam galerije i važne komade iz etrurskih domova, koji su pronađeni za vrijeme arheoloških istraživanja.
U ''Okrugloj dvorani'' je podni [[mozaik]] pronađen u Otricoliju, kolosalni ''Antonijev kip'' iz Palestrine, ali veličanstvena ''[[porfir]]na posuda'', promjera gotovo 4 metra, jamačno je najbogatiji i najraskošniji izložak ove galerije.
 
===Muzej Gregoriano Egiziano ===
''Dvorana grčkog križa'' ima dva porfirna [[sarkofag]]a. U jednom je pronađeno tijelo svete Jelene, a u drugom svete Konstancije, kćeri cara [[Konstantin Veliki|Konstantina]].
 
Osnovao ga je papa [[Grgur XVI.]] 1839. godine. Ovaj muzej čuva veliku zbirku staroegipatskih predmeta. Izloženi su papirusi, mumije, hijeroglifski natpisi te replika slavne Knjige mrtvih. Muzej je podijeljen u 9 soba.
==Chiaramontijev muzej==
 
==Vatikanska pinakoteka==
[[Datoteka:Musei Vaticani. Braccio Nuovo.JPG|mini|<center>''Novi krak'' Chiaramontijevog muzeja<center>]]
[[Datoteka:Statue-Augustus.jpg|mini|<center>[[August Prima Porta]]<center>]]
Osnovao ga je [[Pio VII.]] Chiaramonti (1800.-1823.), a čine ga Hodnik (''Corridoio''), Lappidarij (''Galleria Lapidaria'') i Novi krak (''Braccio Nuovo'') koji odražavaju tipičan neoklasičan duh.
 
Zbirku pinakoteke započeo je skupljati [[Pio VI.]], a obogatili su je njegovi nasljednici [[Pio VII.]] i [[Pio X.]] Godine [[1936.]] [[Pio XI.]] Jeje dao izgraditi današnju zgradu [[1936.]] ([[Luca Beltrami]]).
Duž Hodnika su kipovi, poprsja, sarkofazi, reljefi itd., sve u svemu – gotovo 800 raznovrsnih antičkih djela.
 
U vatikanskoj ''"Galeriji slika''", koja je i organizirana po kronološkom redu, može se pratiti razvoj slikarstva kroz stoljeća:
U Lapidariju je više od 5000 poganskih i kršćanskih natpisa.
 
U Novom kraku ističe se ''[[Augustov kip]]'' (''[[August Prima Porta]]'') pronađen [[1863.]] na Flaminijevoj cesti, a tu ga je postavio [[Pio IX.]] Kolosalna grupa ''[[Nil]]'' je egipatska skulptura koju je, između brojnih umjetnina, August ponio nakon [[Bitka kod Akcija|bitke kod Akcija]].
 
==Vatikanska pinakoteka==
 
Zbirku pinakoteke započeo je skupljati [[Pio VI.]], a obogatili su je njegovi nasljednici [[Pio VII.]] i [[Pio X.]] [[Pio XI.]] Je dao izgraditi današnju zgradu [[1936.]] ([[Luca Beltrami]]).
 
U vatikanskoj ''Galeriji slika'', koja je i organizirana po kronološkom redu, može se pratiti razvoj slikarstva kroz stoljeća:
* [[Bizantska umjetnost|Bizantski stil]] i [[Slikarstvo Gotike|predrenesansne]] slike
* [[Giotto di Bondone|Giotto]] i giottovci. Tu je moguće pratiti postupan nastanak talijanske renesanse: u Sieni [[Duccio]] i [[Simone Martini]], a u Firenzi [[Cimabue]] i Giotto (Giottov Poliptih ''Stefaneschi'' je iz 1300.).
Slika:Nicolas Poussin 010.jpg|<center>[[Nicolas Poussin]]<br>''Mučenje sv. Erazma''<center>
</gallery>
 
==Muzej moderne umjetnosti==
 
Muzej moderne umjetnosti posjeduje slike umjetnika kao što su: [[Auguste Rodin]], [[Vincent van Gogh]], [[Paul Gauguin]], [[Maurice Denis]], [[Odilon Redon]], [[Vasilij Kandinski]], [[Marc Chagall]], [[Paul Klee]], [[Ernst Barlach]], [[Max Beckmann]], [[Otto Dix]], [[Maurice Utrillo]], [[Giorgio de Chirico]], [[Giorgio Morandi]], [[Georges Rouault]], [[Oskar Kokoschka]], [[Bernard Buffet]], [[Renato Guttuso]], [[Giacomo Balla]], [[Francis Bacon]], [[Giacomo Manzù]], [[Eduardo Chillida]], [[Salvador Dalí]] i [[Pablo Picasso]].
 
==Biblioteka==
 
[[Datoteka:Sistinehall.jpg|250px|mini|<center>''"Sikstinska dvorana''" Vatikanske biblioteke<center>]]
'''Vatikanska biblioteka''' je prva u Europi po starosti i bogatstvu rukopisa, te bibliografskim raritetima. U raskošnoj ''"Sikstinskoj dvorani''" izloženi su poneki veoma rijetki primjerci, među kojima rukopisna ''[[Biblija]]'' iz 4. stoljeća, četiri primjerka [[Vergilije]]vih djela iz razdoblja od 3. do 5. stoljeća, ''[[Evanđelje po Mateju]]'' iz 6. stoljeća, [[palimpsest (pismo)|palimpsest]] koji sadrži veliki dio [[Ciceron]]ova djela ''"De Repubblica''" (rukopis iz 5. st. koji je u 7. st. sastrugan da bi se na njemu prepisalo tumačenje [[Sveti Augustin|sv. Augustina]] ''"O psalmima''" (''Super psalmos''), a ponovno je izašao na vidjelo u 9. st.).
 
U dnu biblioteke, u desnoj dvorani, dragocjena je zbirka drevnih fresaka, među kojima je najvažnije ''"Aldobrandinsko vjenčanje''" (''Nozze Aldobrandini'') iz [[August]]ova doba, koje prikazuje pripreme za vjenčanje [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]] i [[Roksana|Roksane]].
 
==Poveznice==