Razlika između inačica stranice »Enrico Fermi«

Dodano 1.810 bajtova ,  prije 5 godina
nadopunio Enrico Fermi
(Nadopunio Enrico Fermi)
(nadopunio Enrico Fermi)
}}
 
'''Enrico Fermi''' ([[Rim]] [[29. rujna]], [[1901]]. - [[Chicago]] [[28. studenog]], [[1954]].), [[Italija|talijanski]] i [[SAD|američki]] [[fizičar]]. Jedan od najvećih [[znanstvenik]]a 20. stoljeća. Najpoznatiji po svom radu na raspadanju [[Beta-čestica|beta čestica]], razvoju prvog [[nuklearni reaktor|nuklearnog reaktora]], te za razvoj [[kvantna teorija|kvantne teorije]]. Fermi je dobio [[1938]]. [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]] za rad na [[nuklearna fisija|nuklearnoj fisiji]]. Po njemu je nazvan i [[kemijski element]] [[fermij]] ([[kemijski simbol]] ''Fm'').
 
== Životopis ==
Najpoznatiji po svom radu na raspadanju [[Beta-čestica|beta čestica]], razvoju prvog [[nuklearni reaktor|nuklearnog reaktora]], te za razvoj [[kvantna teorija|kvantne teorije]]. Fermi je dobio [[1938]]. godine [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]] za rad na [[nuklearna fisija|nuklearnoj fisiji]]. Po njemu je nazvan i [[kemijski element]] [[fermij]] ([[kemijski simbol]] ''Fm'').
Enrico Fermi je rođen u [[Rim1901]]. u, [[ItalijaRim]]u ([[1901Italija]]. godine). Kada je njegov brat Gulio umro tokom manje operacije [[1915]]. godine, tada četrnaestogodišnji Enrico se baca na proučavanje [[fizika|fizike]] koji je bio njegov način da savlada tugu za umrlim bratom. Prema njegovim kasnijim sjećanjima, Enrico bi došao svaki dan ispred bolnice gdje je njegov brat umro, sve do trenutka kad se nije uspio mentalno ograditi od nesretnog događaja. Sin je željezničarskoga službenika, studirao na Sveučilištu u [[Pisa|Pisi]] od 1918. do 1922., a potom na sveučilištima u [[Leiden]]u i [[Göttingen]]u. Doktorirao u Pisi 1922. [[Profesor]]om [[Teorijska fizika|teorijske fizike]] Sveučilišta u Rimu postao 1927.
 
Ranih 1930-ih Fermi je istraživao međudjelovanje [[neutron]]a s [[Atomska jezgra|jezgrom atoma]] bombardirajući neutronima razne [[Kemijski element|kemijske elemente]]. Ubrzo je otkrio [[Usporivač neutrona|usporavanje (moderaciju) neutrona]] te zanimljivu reakciju u kojoj nastaju novi produkti ako se [[uranij]] bombardira sporim neutronima (poslije prepoznatu kao [[nuklearna fisija|nuklearnu fisiju]]). Fermi je 1933. postavio teoriju [[Beta-čestica|β-radioaktivnosti jezgri]], postulirajući raspad neutrona u jezgri atoma u [[proton]] uz emisiju elektrona ([[Beta-čestica|β-čestice]]) i [[neutrino|neutrina]], tako da se [[Energija nuklearne fuzije|energija raspada]] dijeli između [[elektron]]a i neutrina dajući karakteristični kontinuirani [[Spektar (fizika)|emisijski spektar]] elektrona. Tih je godina u niskoenergijskim pokusima β-raspada prepoznata temeljna [[slaba sila]], koja je uza sve Fermijeve korekcije u raspadima proširena poslije u V-A fundamentalnu teoriju slabih djelovanja. Pod V-A se razumijeva građa slabih nabijenih struja povezanih s β-raspadima (slabim procesima), gdje se V odnosi na [[vektor]]ski dio a A na aksijalni dio struje. Naime, u [[amplituda]]ma ili iznosima struja treba uračunati nesačuvanje parnosti uključivanjem jednakih doprinosa komponenti V i A, jer vektorska struja mijenja predznak ''a'' aksijalna ostaje nepromijenjena pod operacijom promjene parnosti. U zakonima β-raspada simetrija prostorne parnosti (zrcaljenja) narušena je ([[Tsung-Dao Lee]] i [[Chen-Ning Yang]]).
== Rani život i obrazovanje ==
 
Enrico Fermi je rođen u [[Rim]]u, [[Italija]] [[1901]]. godine. Kada je njegov brat Gulio umro tokom manje operacije [[1915]]. godine, tada četrnaestogodišnji Enrico se baca na proučavanje [[fizika|fizike]] koji je bio njegov način da savlada tugu za umrlim bratom. Prema njegovim kasnijim sjećanjima, Enrico bi došao svaki dan ispred bolnice gdje je njegov brat umro, sve do trenutka kad se nije uspio mentalno ograditi od nesretnog događaja.
 
== Poveznice ==
* [[Fermijev paradoks]]
 
{{commons|Enrico Fermi}}