Razlika između inačica stranice »Enrico Fermi«

Dodano 3.649 bajtova ,  prije 5 godina
nadopunio Enrico Fermi
(nadopunio Enrico Fermi)
(nadopunio Enrico Fermi)
 
Ranih 1930-ih Fermi je istraživao međudjelovanje [[neutron]]a s [[Atomska jezgra|jezgrom atoma]] bombardirajući neutronima razne [[Kemijski element|kemijske elemente]]. Ubrzo je otkrio [[Usporivač neutrona|usporavanje (moderaciju) neutrona]] te zanimljivu reakciju u kojoj nastaju novi produkti ako se [[uranij]] bombardira sporim neutronima (poslije prepoznatu kao [[nuklearna fisija|nuklearnu fisiju]]). Fermi je 1933. postavio teoriju [[Beta-čestica|β-radioaktivnosti jezgri]], postulirajući raspad neutrona u jezgri atoma u [[proton]] uz emisiju elektrona ([[Beta-čestica|β-čestice]]) i [[neutrino|neutrina]], tako da se [[Energija nuklearne fuzije|energija raspada]] dijeli između [[elektron]]a i neutrina dajući karakteristični kontinuirani [[Spektar (fizika)|emisijski spektar]] elektrona. Tih je godina u niskoenergijskim pokusima β-raspada prepoznata temeljna [[slaba sila]], koja je uza sve Fermijeve korekcije u raspadima proširena poslije u V-A fundamentalnu teoriju slabih djelovanja. Pod V-A se razumijeva građa slabih nabijenih struja povezanih s β-raspadima (slabim procesima), gdje se V odnosi na [[vektor]]ski dio a A na aksijalni dio struje. Naime, u [[amplituda]]ma ili iznosima struja treba uračunati nesačuvanje parnosti uključivanjem jednakih doprinosa komponenti V i A, jer vektorska struja mijenja predznak ''a'' aksijalna ostaje nepromijenjena pod operacijom promjene parnosti. U zakonima β-raspada simetrija prostorne parnosti (zrcaljenja) narušena je ([[Tsung-Dao Lee]] i [[Chen-Ning Yang]]).
[[Datoteka:Fission chain reaction.svg|250px|mini|lijevo|Jedna od mogućih [[Nuklearna lančana reakcija|nuklearnih fisijskih lančanih reakcija]]: 1. Atom [[uranij]]a-235 hvata spori neutron i raspada se na dva nova atoma (fisioni fragmenti – barij-141 i kripton-92), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV). 2. Jedan od tih neutrona bude uhvaćen od atoma uranija-238 i ne nastavlja reakciju. Drugi neutron napušta sustav bez da bude uhvaćen. Ipak, jedan od neutrona se sudara s novim atomom uranija-235, koji se raspada na dva nova atoma (fisioni fragmenti), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 M[[eV]]). 3. Dva se neutrona sudaraju s dva atoma uranija-235 i svaki se raspada i nastavlja reakciju.]]
Fermi je primio [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]] 1938. za otkriće novih [[radioaktivnost|radioaktivnih elemenata]] ozračivanjem neutronima i za otkriće [[nuklearna reakcija|nuklearnih reakcija]] uzrokovanih sporim neutronima. Nakon svečane dodjele nagrade, Fermi je iz [[Švedska|Švedske]] s obitelji otputovao u [[SAD]] zbog talijanskog [[Fašizam|fašističkog]] režima. Prihvatio je položaj profesora fizike na Sveučilištu Columbia u [[New York City, New York|New Yorku]]. Nastavio je [[eksperiment]]alno istraživanje [[nuklearna fisija|nuklearne fisije]] u timu s [[Leó Szilárd|L. Szilárdom]]. Nakon što je predsjednik [[Franklin Delano Roosevelt]] 6. prosinca 1941. odobrio [[Projekt Manhattan]], Fermi je prešao na Sveučilište u Chicago, gdje radi pokuse s lančanim reakcijama cijepanja jezgri uranija u okviru projekta kodiranog kao ''Metalurški projekt''.
 
Prvu [[Nuklearna lančana reakcija|kontroliranu lančanu reakciju]] Fermi je izveo 2. prosinca 1942. u prvome [[nuklearni reaktor|nuklearnom reaktoru]] na otvorenom, kojemu je snaga iznosila 0,5 [[Vat|W]], da bi desetak dana poslije bila povećana do 200 W proizvedene [[toplina|topline]]. Zbog svoje konstrukcije nuklearni reaktor je bio nazvan [[Chicago Pile 1]] ([[Engleski jezik|engl]]. ''pile'': gomila, hrpa). [[Grafit]]ni blokovi, koji su imali ulogu [[Usporivač neutrona|moderatora]], bili su međusobno naslagani, a [[Nuklearno gorivo|uranijsko gorivo]] umetnuto u šupljine između njih. Fermijevim otkrićem utemeljeno je konstruktivno iskorištavanje energije oslobođene fisijom teških izotopa: [[Nuklearna energija|fisijska nuklearna energetika]].
 
== Zasluge ==
Fermijevi najvažniji doprinosi podjednako su značajni u teorijskoj i eksperimentalnoj fizici, od teorije [[Beta raspad|β-raspada]] neutrona 1933. do prve kontrolirane lančane reakcije u prvome nuklearnom reaktoru CP 1 ([[Chicago Pile 1]]), izvedene 2. prosinca 1942. u krugu Sveučilišta u Chicagu.
 
Nakon Drugog svjetskog rata Sveučilište u Chicagu osnovalo je Institut za nuklearna istraživanja (danas ''The Enrico Fermi Institute'' ili ''Fermilab''). Fermijeve su zasluge velike i u fizici visokih energija. Bio je glavni pokretač gradnje [[Akcelerator čestica|sinkrociklotrona]] na Sveučilištu u Chicagu, a cijelo je postrojenje potkraj Fermijeva života premješteno u ''Fermilab''. Po njem su nazvani kemijski element [[fermij]], vrsta elementarnih čestica [[fermioni]], model elektronskog plina [[Fermijev plin]], kvantna statistika [[Fermi-Diracova statistika]], kvantna energija [[Fermijeva energija]], [[Thomas-Fermijev model atoma]] i drugo. <ref> '''Fermi, Enrico''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=19307] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>
 
==Izvori==
{{izvori}}
 
{{commons|Enrico Fermi}}