Savka Dabčević-Kučar: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Stilska dotjerivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 43:
'''Savka Dabčević-Kučar''' ([[Korčula (grad)|Korčula]], [[6. prosinca]] [[1923]]. - [[Zagreb]], [[6. kolovoza]] [[2009.]]), [[hrvatska]] političarka i ekonomistica.
Ostala je zapamćenom kao predvodnica nacionalno-reformske struje tijekom [[Hrvatsko proljeće|Hrvatskog proljeća]], koje je omogućila s funkcije predsjednice Centralnog komiteta [[Savez komunista Hrvatske|Saveza komunista Hrvatske]]: kraj Hrvatskog proljeća je naznačen njenom smjenom s te dužnosti 1971. godine i masovnim [[Antihrvatstvo|antihrvatskim]] progonom "proljećara" koji je uslijedio nakon te smjene.
== Životopis ==
Line 71 ⟶ 73:
Bila je organizator, dvije godine voditelj i profesor na poslijediplomskom studiju «Ekonomika komune».
1967. godine izabrana je na mjesto predsjednice Izvršnog vijeća (Vlade) Socijalističke Republike Hrvatske. 1969. godine prelazi na još važnije mjesto - ono predsjednice Centralnog komiteta Saveza komunista Hrvatske.
I pored svog kasnijeg velikog političkog angažmana, nikad nije prekidala predavanja i rad na fakultetu do [[1971.]] Nakon osude u [[Karađorđevo|Karađorđevu]], prosinca [[1971.]] zbog njena političkog djelovanja, a u sklopu potpunog eliminiranja iz javnog života, prema nalogu [[SKJ|Partije]] - koju je donedavno bila vodila kao Predsjednica centralnog komiteta Saveza komunista Hrvatske (1969. - 1971.) prisiljena je napustiti fakultet i stručni i znanstveni rad.
Na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu nije ostao sačuvan nikakav pisani trag da je ikada tamo boravila, radila, predavala, tiskala radove, vodila doktorske radnje i sl. Rujna [[1972.]] odlukom [[SKJ|Centralnog komiteta ]] zaposlena u Sekretarijatu za financije [[SRH]]. [[1975.]] odlazi u prijevremenu mirovinu, čim je ostvarila zakonske uvjete.
Od 1990. god. ponovo sudjeluje u političkom životu, te je izabrana za prvu predsjednicu [[Hrvatska narodna stranka - liberalni demokrati|Hrvatske narodne stranke]]; tu dužnost obnaša do 1994. godine, a potom do smrti sudjeluje u vođenju stranke.
Savka Dabčević-Kučar preminula je 6. kolovoza 2009. u Zagrebu.<ref>http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/31143/Umrla-Savka-Dabcevic-Kucar.html</ref>
Line 127 ⟶ 132:
U vrijeme sloma komunizma u [[Europa|Europi]], u političkom i javnom životu, javlja se serijom članaka u Slobodnoj Dalmaciji siječnja [[1990.]] Pledira za organiziranje svih onih hrvatskih i demokratskih (antikomunističkih i antijugoslavenkih) snaga, koje su još neorganizirane, a sve se više javljaju na hrvatskoj sceni.
Na poziv predstavnika [[HSLS]]-a i [[HKDS]]-a pridužuje se 1990. god. kao
U listopadu [[1990.]] zajedno s istomišljenicima formira demokratsku hrvatsku stranku centra – [[Hrvatska narodna stranka - liberalni demokrati|Hrvatsku narodnu stranku (HNS)]]. Prvi je predsjednik HNS-a, birana tajnim glasovanjem siječnja [[1991.]] Još dva puta birana za predsjednicu stranke, dugi put uz protukandidata. Svojom odlukom povlači se s te funkcije u studenom [[1994.]] Birana u vodeća stranačka tijela i za počasnu predsjednicu HNS-a, što je bila do dana smrti.
Line 137 ⟶ 141:
Za vrijeme srpske agresije na Hrvatsku, kao oporbeni stranački prvak djelatno sudjeluje u akcijama koje jačaju međunarodni položaj Republike Hrvatske i njenu obrambenu snagu. Tijekom rata bila među ne velikim brojem političara koju su obilazili prve bojne linije u Slavoniji, Petrinji, Pokupskom, zaleđu Dalmacije itd.
Kao član [[Hrvatska narodna stranka - liberalni demokrati|HNS]]-a ulazi u Hrvatski sabor 7. rujna [[1992.]], mandat saborske zastupnice traje joj do 28. studenog [[1995.|1995]]. Članica je Odbora za gospodarstvo i pokreće na Odboru i saborskim zasjedanjima mnoga pitanja bržeg i efikasnijeg gospodarskog razvoja, te za privatizaciju putem podjele dionica. Kritizira tekuću gospodarsku politiku u mnogim pitanjima, te daje mnogobrojne konkretne i kvalitetne prijedloge.
Član je odbora za vanjsku politiku Sabora u kojem je vrlo aktivna, te izvršnog odbora Interparlamentarne unije (IPU) Sabora RH. Sudjeluje kao delegat na konferencijama IPU u Canberri, Parizu, Madridu, Kopenhagenu i Bukureštu i istupa s koreferatima na Odboru IPU za ekonomska pitanja. Za zastupničkog mandata, predstavnica je Hrvatske na međunarodnim sastancima žena parlamentarki, gdje iznosi hrvatske probleme, posebice vezano uz agresiju i njene posljedice za Hrvatsku. Član je hrvatske državne delegacije na Međunarodnom kongresu žena u Pekingu, rujna [[1995.]]
| |||