Miloš Obrenović: razlika između inačica

Obrisana 1.042 bajta ,  prije 8 godina
m
uklonjena promjena suradnika 94.102.235.226 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Maestro Ivanković
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
uklanjanje izmjene 4600771 suradnika Maestro Ivanković (razgovor)
m uklonjena promjena suradnika 94.102.235.226 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Maestro Ivanković
Redak 53:
'''Miloš Obrenović''', [[srpski jezik|srp.]] '''Милош Обреновић''', ([[18. ožujka]] [[1780.]] – [[26. rujna]] [[1860.]]) je bio [[Srbija|srpski]] knez. Vladao je Srbijom u dva navrata: [[1815.]]-[[1839.]] i [[1858.]]-[[1860.]] godine. Bio je veliki državnik i diplomat. Jedan je od zaslužnijih za dobar politički status Srbije u [[Europa|Europi]].
 
Miloševo prezime je bilo Teodorović. Prezime Obrenović preuzeo je [[1810.]] godine, poslije smrti svog polubrata Milana. Pretpostavlja se da je tako postupio jer je Milan, kao istaknuti vojvoda, imao veliki ugled u narodu. Uz njega je Miloš prošao kroz gotovo sve veće bitke u [[Prvi srpski ustanak|Prvom srpskom ustanku]]. Zbog pokazane hrabrosti, [[Karađorđe]] mu je povjerio [[Užička регијanahija|Užičku регијynahiju]] na upravu i obranu.
 
Poslije propasti ustanka, Miloš je bio jedini od istaknutijih vojvoda koji je ostao u Srbiji. Dobio je amnestiju od [[Otomansko carstvo|Turaka]] i postao oberknez Rudničke, a zatim [[Požeška регијanahija|Požeške]] i [[Kragujevačka регијanahija|Kragujevačke регијanahije]].
 
[[23. travnja]] [[1815.]] Miloš jebio na čelu [[Drugi srpski ustanak|Drugog srpskog ustanka]], koji je podigao u [[Takovo|Takovu]]. Sudjelovao je u najvažnijim bitkama i osobno vodio pregovore s Turcima. Tako je [[25. listopada]] 1815. godine sklopio usmeni dogovor s Ali-pašom o mješovitoj srpsko-turskoj upravi u [[Beogradski pašaluk|Beogradskom pašaluku]]. Dogovor je uređen posebnim fermanom, kojim je Srbija i službeno dobila nekoliko značajnih povlastica.
Redak 70:
Ne mireći se s takvom podjelom vlasti, Miloš je [[1. lipnja]] [[1839.]] godine bio prinuđen abdicirati i napustiti zemlju. Naslijedio ga je teško bolesni stariji sin [[Milan Obrenović (knez)|Milan]], koji je umro poslije nepunih mjesec dana, pa je prijestolje pripalo Miloševom mlađem sinu [[Mihailo Obrenović|Mihailu]].
 
Mihailo je nastavio vladati po uzoru na svog oca, pa je i on ubrzo prognan iz zemlje. Ustavobranitelji su [[1842.]] godine doveli Karađorđevog sina [[Aleksandar Karađorđević|Aleksandra]], koji je vladao do 1858. godine. Nakon devetnaest godina izganstva, Miloš se vratio u Srbiju i započeo svoju drugu, kratkotrajnu vladavinu, koja je trajala do 1860. Dinastija Obrenovic ce vladati uz manje prekide Srbijom sve do 1903 godine kada pristalice Karadjordjevica i teroristicke organizacije Crna Ruka sprovode Majski prevrat tokom kog su svirepo ubijeni Kralj Aleksandar Obrenovic i Kraljica Draga Obrenovic. Vladavina dinastije Karadjordjevic ce nastaviti da bude obeljezena incidentima i atentatima. Naime deceniju kasnije u Sarajvsekom atentatu su ubijeni Austro-ugarski Princ Franc Ferdinand i Princeza Sofija. Tim cinom je i poceo Prvi Svetki rat. Ipak tu nije kraj incidentima vladavine Karadjorjdevic jer 1929 godine u Skupstini Srba Hrvata i Slovenaca se dogadja trostruko ubistvo gde Punisa Racic (radikalni politicki pristalica Karadjordjevica i clan Crne Ruke) iz pistolja ubija trojicu Hrvatskih poslanika: Pavla Radica, Djuru Basariceka i lidera HSS stranke Stjepana Radica koji ce ubrzo preminuti u bolnici od posledica ranjavanja. Dinastija Karadjordjevic je konacno zbacena sa vlasti 1941 godina kada ih ujedinjeni jugoslovenski narod protjeruju iz Srbije.
{{commonscat|Miloš Obrenović I, Prince of Serbia|Miloš Obrenović}}
== Izvori ==