Inačica od 5. listopada 2015. u 07:46 uredi Mmarre (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 14.949 edits Otvorio Opterećenje		Inačica od 5. listopada 2015. u 09:00 uredi ukloni ovu izmjenu Bijeli grab (razgovor \| doprinosi) 2.772 edits m sit. Novija izmjena →
Redak 1: [[~~datoteka~~Datoteka:Bending.svg\|mini\|desno\|250px\| Primjer kontinuiranog opterećenja na [[Greda (konstrukcija)\|gredu]] (na primjer [[snijeg]]).]] [[~~datoteka~~Datoteka:Cantilever beam deflection.svg\|mini\|desno\|250px\| Prikaz [[konzola\|konzole]] i [[progib\|elastične linije]] uslijed [[savijanje\|savijanja]].]] [[~~datoteka~~Datoteka:Cantilever with end load.svg\|mini\|desno\|250px\|Konzola opterećena silom ''F'' na slobodnom kraju.]] '''Opterećenje''' ili '''teret''', u [[mehanika\|mehanici]], su sve [[sila\|sile]] i [[moment sile\|momenti sila]] koji djeluju na neko [[Tijelo (fizika)\|tijelo]] u promatranome trenutku. Tako na primjer, na nekoj [[konstrukcija\|konstrukciji]], opterećenje može biti posljedica djelovanja različitih [[teret]]a, sila u [[oslonac\|osloncima]] (ležajevima), vlastite [[Težina\|težine]], [[snijeg]]a, [[vjetar\|vjetra]] i slično. U [[proračun]]ima se pretpostavlja, već prema [[geometrija\|geometrijskoj]] raspodjeli, da su sile opterećenja raspodijeljene po određenoj dužini ([[Njutn\|N]]/[[metar\|m]]), po [[Ploha\|plohi]] (N/[[Četvorni metar\|m<sup>2</sup>]]) ili po [[obujam\|obujmu]] (N/[[Kubični metar\|m<sup>3</sup>]]). Ako je ta raspodjela na malom djeliću tijela, te kada je moguća zamjena raspodijeljenih sila jednom [[Rezultanta\|rezultantnom]] (na primjer vlastita težina u [[težište\|težištu]] tijela), tada se pretpostavlja da sila djeluje u točki, što olakšava proračune (takozvane koncentrirane sile). Pod aktivnim opterećenjem podrazumijevaju se sile koje su u početku proračuna poznate, dok su preostale sile i momenti, izazvani aktivnim opterećenjem, reaktivni (na primjer reakcije u osloncima i ležajevima). S obzirom na trajanje, opterećenje može biti stalno, promjenljivo i povremeno. Stalno opterećenje ne mijenja se tijekom vremena. Promjenljivo se obično modelira nekom matematičkom funkcijom (na primjer [[sinus]]oidalnom kod rada [[strojevi\|strojeva]]) ili se smatra slučajnim ([[Stohastika\|stohastičkim]]), kao što je dodatno opterećenje [[vozila]] na neravnim [[cesta]]ma, naleti vjetra nejednolike jačine na građevine i drugo. Povremeno opterećenje javlja se u vremenskim razmacima. Primjeri su za takva opterećenja prolaz [[vlak]]a preko [[most]]a, povremeno opreterećenje dijelova [[dizalo\|dizala]], dijelova radnih strojeva i slično. Za ocjenu [[Nauka o čvrstoći\|čvrstoće]] konstrukcije mjerodavno je ukupno najnepovoljnije opterećenje, koje se u nekom trenutku može pojaviti. <ref> '''opterećenje''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=45333] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod ~~Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>avod~~ Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref> == Izvori ==

Opterećenje: razlika između inačica