Razlika između inačica stranice »Trijalizam«

Dodano 215 bajtova ,  prije 5 godina
bez sažetka
[[Datoteka:Trijalistički_zemljovid_prema_Ivi_Pilaru_1910.png|mini|desno|Prijedlog trijalističkog ustroja prema dr. Ivi Pilaru]]
 
'''Trijalizam''' ili podjela na tri dijela je zamisao i težnja da se [[Austro-Ugarska Monarhija]] preuredi u državnu zajednicu u kojoj bi uz Carevinu [[cislajtanija|Austriju]] i Kraljevinu [[Ugarska|Ugarsku]] postojala i treća ravnopravna jedinica koja bi okupljala južne Slavene u jednu državnu cjelinu predvođenu Kraljevinom [[Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|Hrvatskom]]. Pobornici te zamisli unutar Habsburške obitelji bili su kraljević [[Princ Rudolf (Austro-Ugarska)|Rudolf]], nadvojvoda [[Leopold Salvator]], prijestolonasljednik [[Franjo Ferdinand]], upravo podržavanje preustroja carevine je jedan od glavnih razloga atentata na njega u [[Sarajevski atentat|Sarajevu]]. Posljednji kralj [[Karlo I. Austrijski|Karlo I.(IV.)]] u nekoliko navrata je podržao trijalistički preustroj na čije neprovođenje djeluje ugarska vlada i ponajprije grof [[Istvan Tisza]], no u posljednjim danima carevine daje potporu trijalizmu pod pritiskom kralja Karla 22. listopada 1918.<ref name="Matijević">Matijević, Zlatko, ''Stranka prava (frankovci) u doba vladavine Narodnoga vijeća Slovenaca, Hrvata i Srba (listopad - prosinac 1918.)'', Zagreb, 2008, UDK: 329.17(497.5)SP”1918”, str. 1109.</ref> U Hrvatskoj poznati zagovaratelji trijalističkog preustroja carevine su [[Nikola Zvonimir Bjelovučić]], [[Ivo Pilar]], [[Stjepan Sarkotić]], [[Svetozar Borojević]], [[Ivo Prodan]], generali [[Luka Šnjarić]]
i [[Mihael Mihaljević]]<ref name="Kazimirović"> Vasa Kazimirović ''NDH u svetlu nemačkih dokumenata i dnevnika Gleza fon Horstenau 1941 – 1944'', Beograd 1987., p.56.-57.</ref>, itd.
 
== Proglašenje trijalističke Austro-Ugarsko-Hrvatske monarhije 1918.g. ==
97

uređivanja