Drugi Keplerov zakon: razlika između inačica

| Radijus-vektor[[Radijvektor]] (provodnica) [[Sunce]]-[[planet]] opisuje u jednakim [[vrijeme (fizika)|vremenskim]] razmacima jednake [[površina|površine]].

Na prikazanoj slici <math>dv</math> je priraštaj kuta <math>v</math> koji odgovara kratkom intervalu <math>dt</math>. Za to vrijeme radijus-vektorradijvektor prebriše površinu:

<math>\frac{dp}{dt}</math> naziva se [[površinska brzina| površinskom brzinom]]. Prema drugom Keplerovu zakonu ta je [[brzina]] konstantna:

[[Johannes Kepler]] je uočio zanimljivu činjenicu da se planet giba sve polaganije kad dužina provodnice (radijus-vektor[[radijvektor]]) raste, a [[gibanje]] mu biva brže kad se provodnica smanjuje. To znači da [[planet]] u blizini [[perihel]]a (bliže Suncu) prevali veći put nego u blizini [[afel]]a (dalje od Sunca). Kada je Kepler izračunao dužinu provodnice u jednom i drugom slučaju, a zatim veličine trokuta koje opisuju te iste provodnice, dobio je isti broj. I ne samo u tim krajnjim slučajevima, nego na svakom mjestu. Na osnovi Drugog Keplerovog zakona možemo razumjeti činjenicu, koju je već [[Hiparh]] otkrio oko 1750 godina prije Keplera, da je zima kraća od ljeta, ili točnije, da:

[[Datoteka:Angular momentum circle.png|mini|desno|300px|[[Kutna količina gibanja]] [[vektor]]ska je [[fizikalna veličina]] koja postoji kod [[kružno gibanje|kružnog gibanja]]. Za materijalnu točku mase ''m'' koja se giba brzinom ''v'' određuje se kao vektorski umnožak radijus-vektora[[radijvektor]]a ''r'' i [[količina gibanja|količine gibanja]] ''p''.]]

Drugi Keplerov zakon prestavlja pravilo o vladanju brzine planeta. Jer ako provodnica (radijus-vektorradijvektor), koja spaja Sunce s planetom, u jednakim vremenskim razmacima prelazi jednake površine, može to činiti samo tako da se planet na većim udaljenostima giba sporije nego na manjim. Zbog toga i [[godišnja doba]] ne traju jednako. Na [[Sjeverna polutka|sjevernoj polutki]], Zemlja je bliža u jesen i zimi, a dalja u proljeće i ljeto. Zima je kod nas 4 dana dulja od ljeta. Na [[Južna polutka|južnoj polutki]] je razlika u trajanju godišnjih doba upravo obratna.