Sveti Filip i Jakov: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 31:
Svoje ime Sveti Filip i Jakov ima nepromjenjeno do socijalističke Jugoslavije, kad se iz imena izbacuje riječ ''Sveti''. Nakon osamostaljenja Hrvatske ponovno je staro ime u uporabi.
[[Datoteka:Island as a beach.jpg|250px|mini|Otočić kao plaža, Sveti Filip i Jakov.]]
Na području današnjeg mjesta prije gotovo tri milenije postojalo je maleno Liburnsko naselje, čiji su ostaci i danas vidljivi u suhozidima i grobnim gomilama. Rimljani u 1 st. grade gospodarska imanja i ladanjske vile za svoje islužene vojnike.
No tek dolaskom Hrvata ovo područje dobiva na važnosti zbog blizine kraljevskog Biograda koji je imao posjede u zaleđu Sv.Filipa i Jakova. Hrvatski kralj Krešimir IV osnovao je 1059 god. benediktinski samostan sv.Ivana u Biogradu i darovao mu svoj kraljevski dvorac Rogovo s njegovim prostranim zemljišnim posjedima. Na obližnjem Rogovu, srednjovjekovnom selu uz crkvu sv. Mihovila (Roka) i kaštela Dvorine nastaje naselje u kasnom srednjem vijeku kao prirodni izlaz na more bogate Benediktinske opatije.
Na području današnjeg naselja Sv. Filip i Jakov postojala je istoimena crkvica koja je stradala u 14 st u ratu između Ugarske i Mlečana. Prve stambene objekte u Sv. Filip i Jakovu Rogovljani podižu krajem 15. i početkom 16 st. Prvi pisani trag o mjestu prema arhivskim dokumentima je iz 1387 god. – sub Rogoua ad sanctus Philipum et Jacobum, te 1388 god. kao „kontrada svetog Jakova“ – positi Rogue iuxtra in contrata sancti lacobi. Početkom Ciparskog rata (1570 – 1573) Turcima pripada najuža okolica Sv. Filip i Jakova, a naselje se napučilo prebjezima iz porušenog Rogova. Mjesto stradava i za vrijeme Kandijskog rata (1645 – 1647). Današnja stara jezgra nastala je kroz 16. st. i većim djelom u 17. st. Na ulazu u staru jezgru uočljiv je Kaštel iz 17 st. u koji je uzidan grb rogovoskog opata. Crkva sv. Mihovila spominje se u 16 st. ali nakon turskih stradavanja današnja se crkva sa zvonikom podiže 1707 godine.
Crkva sv. Roka iz 11 st. pripada romaničkom dobu, a sakralni objekti toga stilskog razdoblja, rijetko su sačuvani izvan srednjovjekovnih primorskih gradova te je zbog toga svrstana u drugu kategoriju spomenika kulture.
== Gospodarstvo ==
| |||